Hidrološke karakteristike šireg područja su veoma bitne za planska opredeljenja unutar samog građevinskog područja Bele Crkve.
Vodno područje Bela Crkva je izuzetno bogata podzemnim i površinskim vodama. Površinske vode sačinjavaju reke Dunav, Karaš, Nera, magistralni kanal HS DTD od Novog Bečeja do Bačke Palanke, potoci i njihovi mnogobrojni i napušteni meandri, jezera, močvare i bare.
Veći deo površine atara, oko 3.000 ha, leži na lesnoj zaravni gde su kote terena od 165 do 105 mnm koje gravitiraju ka reci Karaš. Sam grad leži na uskom pojasu lesne terase i najvišem delu aluvijalne ravni reke Nere, koji u celosti pripadaju slivu Nere. Kote terena na prostoru grada kreću se od 84 do 100 mnm. Kote terena na prostoru Belocrkvanskih jezera kreću se od najnižih 79 do najviših 83,5 mnm. Vododelnica deli sliv atara na dva dela, severni koji pripada slivu reke Karaš, i južni koji pripada slivu Nere.
Sa površine građevinskog rejona atmosferske vode prihvata sistem cevaste ulične kanalske mreže priključen na glavni meliorativni kanal K-II. Na uskom pojasu, od vododelnice do linije građevinskog rejona imamo prirodnu pojavu bujičnih (padinskih) voda koje svake godine nanose štetu gradu pri padavinama jačeg intenziteta - pri provali oblaka lokalnog karaktera. Na tom uzanom prostoru imamo najviše kote terena 165 m i najniže 100 mnm. Izlaz je u realizaciji tehničkog rešenja od 1976 godine koje je usledilo odmah nakon katastrofalne poplave u 1975.godini.
Režim podzemne vode dovoljno je izučen na širem prostoru jugoistočnog Banata, pa prema tome i na aluvijalnoj ravni reke Nere i sagledane su potrebne tehničke intervencije na tom prostoru. Na tom prostoru lesne zaravni, odnosno na severnom delu atara, podzemne vode su dovoljno ispod kritične dubine, te se ne predviđaju dopunske tehničke meliorativne mere. Na tom prostoru treba postojeće površine za navodnjavanje povećati, jer je bonitet zemljišta najbolji i ne treba preduzimati mere odvodnjavanja. Zahvaćena voda iz Vračevgajskog jezera je zadovoljavajućeg kvaliteta.
Obzirom na složene hidrogeološke karakteristike u slivu reke Nere i nerešeno stanje zaštite od suvišnih voda na prostoru aluvijalne ravni reke Nere, prirodni kompleks sliva reke Nere će se detaljnije prikazati. Reka Nera, na tom delu opštine Bela Crkva, predstavlja neposredni recipijent svih suvišnih voda: površinskih, podzemnih i otpadnih voda iz naselja.
Desna strana doline Nere je ispresecana manjim potočićima koji se spuštaju sa lesne zaravni i lesne terase. Najznačajniji su potoci sa teritorije naselja Bela Crkva, Kruščićki potok i vododerina "Siga". Leva strana doline Nere takođe ima manji broj potoka koji se spuštaju sa planine Lokva. Svi potoci odlikuju se malim količinama vode tokom godine.
Kanal Jaruga" pruža se paralelno sa rekom Nerom na odstojanju od 500 do 1300 m. Interes je da i dalje funkcioniše kanal “Jaruga“, posebno u domenu proizvodnje električne energije, jer za to postoji tehnička mogućnost.
Svakako da se rešavanjem revitalizacije višenamenske funkcije Jaruge istovremeno treba rešiti i regulacija Nere na celom toku kroz našu državu, od sela Kusić do ulivanja u Dunav kod sela Stara Palanka, u cilju zaštite od poplava. Po redosledu najpre treba uraditi odgovarajuću prostorno plansku dokumentaciju, kako je to uslovljeno Zakonom o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 47/ 2003).
U bližem okruženju Bele Crkve od površinskih voda najznačajnije su: reka Nera i Belocrkvanska jezera.
Obzirom da se reka Nera uliva u reku Dunav kod mesta Stara Palanka, to ćemo izneti osnovne promene koje su se pojavile nakon izgradnje HEPS-a "Đerdap I". Te promene posredno utiču na režim površinskih i podzemnih voda na prostoru aluvijalne ravni Nere. Uticaj uspora vode u Đerdapskom jezeru se naročito odražava na režim malih i srednjih voda, kao i na transport nanosa. Uspor se proteže uzvodno duž korita reke Nere, što se posredno odražava na pogoršani režim oticanja podzemne vode prve i freatske izdane iz prostora aluvijalne ravni reke Nere.
Režim rada HEPS-a "Đerdap I" otkada je počela njena eksploatacija od 1970 godine doživeo je nekoliko promena do danas. Neposrednim uvidom na vodomernoj stanici kod Stare Palanke najčešći vodostaj bio je iznad kote 70,30 mnm u 2002.godini.
Povećanje stepena korišćenja potencijalne energije Dunava proizvelo je trajno promenjeno stanje nivoa podzemne vode u aluvijonu reke Nere, i porast niova vode u Belocrkvanskim jezerima.
Podzemne vode se javljaju u vidu freatske i arterske izdani. U bližoj i daljoj prošlosti vršena su brojna istraživanja podzemnih voda na prostoru jugoistočnog Banata. Na režim podzemnih voda utiču sledeći faktori: geološki, klimatski, hidrološki, biogeni i grupa veštačkih. Kontinualna osmatranja i merenja nivoa podzemnih voda, vodostaja i klimatskih elemenata vršena su u periodu od 1961-1990. godine na osmatračkoj mreži bunara, hidrološkim i meteorološkim stanicama, kako je to vidljivo na priloženoj situaciji. Aluvijalna ravan Nere analizirana je preko pet osmatranih bunara 339/1; 340/1; 372; 373a i 375.
Na teritoriji građevinskog rejona, voda se koristi za piće u domaćinstvima, ustanovama i privrednim preduzećima. Na prostoru katastarske opštine koristi se i voda za navodnjavanje voćnjaka i površina za ratarsku proizvodnju, sa vodozahvatom iz "Vračevgajskog jezera"
Na osnovu istražnih radova, utvrdilo se da je moguće dobiti dovoljnu količinu ispravne sirove vode za potrebe stanovnika, samo u okolini naselja Straža, koje pripada opštini Vršac. Na osnovu tog prirodnog uslova izgrađen je regionalni sistem snabdevanja vodom, na koji su priključena sva naselja opštine Bela Crkva. Do sada je izbušeno sedam cevastih bunara dubine od 77 do 110m koji kaptiraju subartersku izdan sa različitih dubina od oko 46 do oko 85 m, čija je ukupna izdašnost oko 90 l/s.
U pojedinim bunarima voda se zahvata i iz tri vodonosna sloja, kako je to vidljivo prikazano na hidrogeološkom profilu izvorišta "Straža".
Sistem za vodosnabdevanje se sastoji iz sledećih segmenata: sistema za zahvatanje, sistema za potiskivanje, objekata za kondicioniranje i sistema za distribuciju vode. Do Bele Crkve voda iz Straže dovodi se posebnim cevovodom do dva rezervoara ukupne zapremine 2.000m3, koji su na koti 147mnm. Iz rezervoara, gradska mreža napaja se vodom putem dovodnog cevovoda ř 400 mm.
Vodovodna ulična mreža položena je u svim ulicama, izgrađena od azbestcementnih i tvrdih plastičnih (PVC) cevi, čiji je amortizacioni vek pri kraju.
Ulična mreža Bele Crkve proširena je i van građevinskog rejona, na prostore jezera. U letnjem periodu u danima maksimalne, odnosno časovne potrošnje očigledan je manjak vode za piće. Tad je povećan priliv stanovnika, te se mora obezbediti dovoljna količina vode u tim mesecima. To se može postići samo proširenjem većeg broja bunara na izvorištu "Straža" i povećanjem broja zapremine rezervoara vode na koti 147 mnm ispred Bele Crkve. Racionalno je da se izgradi posebna vodovodna mreža za zalivanje bašta, parkovskih, zelenih i ostalih površina, koja bi istovremeno služila za protivpožarnu zaštitu. Dovoljna količina “tehnološke” vode je u jezerima. Tehničko rešenje bilo bi: zahvatanje vode iz jezera i potiskivanje u posebnu vodovodnu mrežu putem hidroforskog postojenja. Na taj način bi se uštedela znatna količina pijaće vode. Neracionalno je da se i na dalje troši kvalitetna voda za piće za razne druge potrebe, osim za piće i sanitrane potrebe, kad je ima u prvoj freatskoj izdani i u jezerima u neograničenoj količini u samom težištu prostora rekreacije, u blizini stanovanja.
U najsušnijoj 2000. godini u celoj zemlji, u Beloj Crkvi je bila naveća potrošnja vode po stanovniku na dan 142.2 l/st/dan, što je daleko manje ispod planiranih 300 l/st/dan. Hemijski i mikrobiološki kvalitet vode u vodovodu redovno kontroliše Zavod za zaštitu zdravlja Pančevo. Kvalitet vode odgovara Pravilniku.
Snabdevanje stanovnika pijaćom vodom nije obezbeđeno sa dovoljnom količinom vode u letnjem - turističkom periodu, kada se broj stanovnika znatno uveća.
Za kritični period potrebno je uvećati kapacitet izvorišta "Straža" i kapacitet rezervoara iznad Bele Crkve pored postojeća dva zapremine 2.000 m3 na koti 147mnm.
Snabdevanje vodom sistema za navodnjavanje poljoprivrednih površina
Belocrkvanska jezera služe i za navodnjavanje poljoprivrednih površina.
Za vreme rada sistema za navodnjavanje dolazi do sniženja nivoa vode u Vračevgajskom jezeru. Obzirom da su međusobno blizu, jezera su povezana otvorenim kanalima i cevastim propustom ispod puta Vračev Gaj - Bela Crkva, sa ciljem da se u Vračevgajskom jezeru obezbedi dovoljna količina vode u vreme vegetacionog perioda - letnjeg perioda. Tad je tok vode iz susednih jezera ka Vračevgajskom, sa viših kota nivoa vode , ka nižem stvorenom nivou.
Planom se predviđa povezivanje svih jezera sistemom otvoreno-zatvorenih kanala, koji omogućuju cirkulaciju vode. Ovim rešenjem će se omogućiti višenamensko korišćenje vode iz jezera (navodnjavanje, turizam i rekreaciju) bez obaranja nivoa vode samo Vračevgajskog jezera.
Bela Crkva ima izgrađenu cevastu kanalizacionu mrežu za prihvatanje i sprovođenje atmosferskih voda sa površine građevinskog rejona u stepenu oko 80 %. Kanalska mreža je opšteg sistema, prihvata i fekalne otpadne vode. "Padinske" vode sa lesne zaravni iz pravca severa povremeno ugrožavaju delove grada, jer nasleđeni sistem obodnih otvorenih kanala ne funkcioniše zadovoljavajuće, najpre zbog nesistematskog održavanja. Te "padinske" vode nisu uključene na gradsku kanalizaciju. Zapaženo je da i u samom gradu ima delova koji nemaju dovoljan broj i pravo mesto slivnika za prihvatanje atmosferske vode. Iste treba ugraditi kad se budu uređivale ulične površine - kolovozi i ostale površine.
Pošto se građevinski rejon proširuje i na prostore jezera, to i na tom prostoru treba izgraditi atmosfersku kanalizaciju, ali separacionog sistema, koja će prihvatati "padinske" vode i vode sa popločanih saobraćajnih površina, ali ne i sa zelenih i obradivih površina. Atmosferska kanalizacija i nivelaciono rešenje terena treba da spreči neposredno površinsko slivanje atmosferske kanalizacije na prostoru oko jezera. Tehničko rešenje atmosferske kanalizacije zavisi od razvijenosti meliorativne kanalske mreže, vodoprivrednih uslova, konfiguracije - nivelacije terena i same koncepcije namene korišćenja površina oko jezera.
Kanalizacioni sistem za otpadne vode nije završen. Nedostaje uređaj za prečišćavanje, koji je započet još pre 15 godina kad i kanalizaciona mreža. Građevinski deo radova na prečistaču je urađen, ostaje da se kompletira i ugradi elektromašinska oprema. Recipijent prečišćene i atmosferske vode je reka Nera. Veći deo domaćinstava je priključen na gradsku kanalsku mrežu. Kanalska mreža položena je i do gradskog jezera, ali sa relativno visokim dnom na koti 81,38 mnm. Na tom pravacu moguće je proširenje kanalske mreže, ali sa relejnom crpnom stanicom. Postoji i drugi pravac kanalske mreže na koji se može priključiti planirana kanalska mreža sa preostalog prostora oko Belocrkvanskih jezera. To je postojeći kolektor f1000 mm koji je položen do fabrike keramičkih pločica, gde je kota dna 80,90 mnm.
Rešenje posebne kanalske mreže za fekalne vode oko jezera bazirano je na prethodno opisana dva moguća mesta priključenja na postojeću gradsku mrežu. Planirano rešenje razraditi na nivou Idejnog projekta u mogućim realnim varijantama.
Kanalizacija fekalnih voda najpre treba da bude u funkciji maksimalne zaštite podzemne vode, odnosno vode u jezerima. Sve zatečene septičke jame moraju se u što kraćem roku ukinuti nakon izgradnje kanalske mreže.
Naselje Bela Crkva se snabdeva električnom energijom iz postojeće trafostanice TS "Bela Crkva", 110/20 kV, instalisane snage 31,5 MVA. Lokacija ove trafostanice je u severozapadnom delu naselja.
TS" Bela Crkva"110/20 kV, priključena je na 110 kV napon iz pravca Vršca preko dalekovoda broj 1002.
Konzumno područje ove trafostanice, osim Bele Crkve, čine i sledeća naselja: Kusić, Kaluđerovo, Češko Selo, Crvena Crkva, Vračev Gaj, Banatska Palanka, Jasenovo, Dupljaja, Grebenac, Kajtasovo, Banatska Subotica, Dobrićevo.
Koridor 110 kV dalekovoda čini prostor širine najmanje 25m sa obe strane stubova dalekovoda i u tom prostoru nije dozvoljena izgradnja objekata, kao ni zasađivanje voćki i ostalog srednjeg i visokog drveća, bez prethodne pismene saglasnosti vlasnika 110 kV dalekovoda.
U ukupnoj potrošnji električne energije u Beloj Crkvi, sa približno 68,08% učestvuju domaćinstva, sa 13,27% potrošači na visokom naponu i 18,64% ostali potrošači.
Kretanje potrošnje u periodu od 1992 do 2001 godine dato je tabelarno :
|
God. |
1992 |
1993 |
1994 |
1995 |
1996 |
1997 |
1998 |
1999 |
2000 |
2001 |
|
MNJh |
30779 |
34954 |
39282 |
36397 |
36091 |
35319 |
34247 |
34831 |
35627 |
36189 |
|
P% |
|
13,5 |
12,4 |
-7,3 |
-o,8 |
-2,1 |
-3,0 |
1,7 |
2,3 |
1,5 |
Prosečna godišnja stopa rasta za ceo posmatrani period od 1992-2001 godine iznosi 1,82%.
Iz tabele se vidi da se potrošnja skokovito menja iz godine u godinu, a prosečna stopa rasta je približno niska, što ukazuje na tendenciju smirivanja potrošnje.
Plan porasta potrošnje se zasniva na planu razvoja privrede i demografskim pokazateljima.
Očekuje se da će u 2022. godini u naselju Bela Crkva biti 13000 stanovnika i 4300 domaćinstava.
Potrebnu snagu za ukupne potrebe naselja računaćemo na osnovu planirane potrošnje 2023 godine. S obzirom na to da je pored domaćinstava najveći potrošač električne energije industrija, prilikom planiranja porasta potrošnje moramo voditi računa o planiranom porastu društvenog proizvoda i nacionalnog dohotka i uskladiti sa njihovim stopama rasta i planiranu stopu rasta potrošnje.
Potrošnju električne energije u Beloj Crkvi za planski period od 20 godina računamo u odnosu na početnu plansku 2001.godinu po sledećoj formuli:
A (MNJh) = Ao (MNJh) (1+p) n
gde je:
Ao(MNJh) - potrošnja ostvarena u početnoj planskoj godini (36189)
p (%) - prosečna godišnja stopa rasta potrošnje električne energije za planski period (3%)
n - broj godina u planskom periodu (20)
na taj način izračunata potrošnja za 2023.godinu iznosiće 65361 MNJh.
Potrebnu snagu za napajanje naselja računaćemo uz pretpostavku da je trajanje vršnog opterećenja 5000 h
P(MNJ) = A (MNJh) = 65361 =13,07
5000h 5000
P (MNJ) = 13,07
Broj distributivnih trafostanica računamo u odnosu na jedinicu tipske snage od 630 kVA, a uz pretpostavku da je najoptimalniji režim rada pri opterećenju od 80% nominalne snage , pri faktoru snage (cos j) približno 1.
Pt (MVA) = P(MNJ) = 13,07 =16,3
cos j . 0,8 1 h 0,8
N (kom) = Pt (MVA) = 16,3 = 25
0,630 MVA 0,63
N (kom) = 25
Napajanje naselja vršiće se sa 20 kV naponskog nivoa, preko distributivnih trafostanica i 20 kV prenosne mreže.
U postojećoj TS 110/20 kV potrebno je ugraditi još jedan trafo snage 31,5 kV A za zadovoljenje potreba konzumnog područja do kojeg će ići planirani 110 kV dalekovod Bela Crkva -Rudnik Kovin .
20 kV mreža treba da bude petljasta, kako bi se u slučaju ispada jednog dela mreže obezbedilo sigurno napajanje iz drugog pravca.
Oko postojećih nadzemnih vodova u blizini TS 110/20 kV, potrebno je obezbediti zaštitne koridore u kojima nije dozvoljena izgradnja objekata. 20 kV mrežu u naselju potrebno je kablirati.
Niskonaponska mreža će biti uglavnom nadzemna na betonskim i gvozdeno-rešetkastim stubovima. U delovima naselja gde je planirano višeporodično stanovanje, radne zone, centralni sadržaji i sportsko-rekreativne površine, mreža će se u potpunosti kablirati.
Popravljanje kvaliteta isporuke i naponskih prilika u mreži rešavaće se lokalno po potrebi, izgradnjom novih srednjenaponskih i niskonaponskih objekata. Gradiće se uglavnom montažno betonske, zidane i stubne trafostanice. Najveći broj trafostanica gradiće se u radnim zonama i područjima gde je planirano stanovanje.
U delovima naselja gde su planirane radne zone i gde postoji vazdušna srednjenaponska i niskonaponska mreža, mrežu je potrebno kablirati.
Tačan broj i lokacije trafostanica 20/0,4 kV na prostoru gde su planirane radne zone i blokovi za stanovanje, biće određeni planovima nižeg reda, koji budu propisani za te prostore.
Mreža javnog osvetljenja će se kablirati u delovima naselja gde je elektroenergetska mreža kablirana, a u delovima naselja gde je elektroenergetska mreža vazdušna, svetiljke za javno osvetljenje će se postavljati po stubovima elektroenergetske mreže. Mrežu javnog osvetljenja duž glavnih saobraćajnica treba rekonstruisati, a u delu naselja sa centralnim sadržajem, postaviti rasvetna tela na ukrasne kandelabre.
Za rasvetna tela koristiti živine svetiljke visokog pritiska ili natrijumove niskog (visokog) pritiska, kako bi se dobio odgovarajući nivo osvetljenosti saobraćajnica u skladu sa preporukama JKO-A (Jugoslovenski komitet za osvetljenje).
Generalnim planom naselja Bela Crkva predviđa se obezbeđenje prirodnog gasa za proizvodnju toplotne energije i u tehnološkom procesu proizvodnje kao ekološki najčistijeg i najekonomičnijeg fosilnog goriva.
Gas za postojeće i planirane potrošače će se obezbediti izgradnjom dovodno razvodnog gasovoda, do MRS (glavne merno-regulacione stanice) za naselje Bela Crkva, a zatim distributivnom gasnom mrežom i kućnim gasnim priključkom do potrošača.
Grejanje porodičnih objekata će se vršiti direktnim priključenjem na gasnu mrežu.
Snabdevanje radnih kompleksa gasom izvršiće se priključenjem na distributivnu gasnu mrežu ukoliko je ista u mogućnosti da svojim kapacitetom zadovolji potrebe korisnika. Za veće potrošače se mora obezbediti poseban razvod, kojim bi se dopremale potrebne količine gasa. Poseban razvod se vezuje na one delove gasovodnog sistema koji su u mogućnosti da obezbede potrebnu količinu gasa.
Prednosti prirodnog gasa u odnosu na vrstu i tečna goriva su:
· pri sagorevanju ne ostavlja čvrst otpad - pepeo;
· vrlo dobro se meša sa vazduhom;
· sagoreva uz male količine kiseonika;
· postiže bolje iskorišćenje toplote nego kod čvrstih i tečnih goriva;
· razvijena toplota prilikom sagorevanja prenosi se na manji volumen dimnih gasova, a manje količine dimnih gasova odnose i manje toplote u dimnjak;
· gasna ložišta su jednostavna i zauzimaju malo prostora;
· jeftin i jednostavan transport gasa do potrošača;
· dužina gasnog plamena se može regulisati po želji, odnosno lagana regulacija temperature;
· manipulacija sa gasovitim gorivom je laka;
· za posluživanje gasnog ložišta je potrebno manje osoblja nego za ložišta sa čvrstim gorivom;
· gas se koristi u primarnom obliku bez transformacije (svaka transformacija zahteva investiciona ulaganja i prouzrokuje znatne gubitke energije).
Prednosti u odnosu na druge energente i druge energetske sisteme gas ima zbog najmanjih invsticionih ulaganja u proizvodne, transportne i distributivne sisteme po jedinici korišćenja energije ili snage.
Gas omogućava izgradnju pojedinačnih i etažnih grejanja. U oba slučaja može se birati nivo grejanja ali po želji, svojim finansijskim mogućnostima i vremenu boravka u prostorijama, čime su ostvarene dodatne uštede energije.
U Beloj Crkvi potrebe za poštanskim saobraćajem realizovaće se preko 2 poštanske jedinice sa ukupno 10 šalterskih službi.
Sa ovim poštanskim kapacitetom dostići će se sledeća dostupnost:
- 6500 na jednu poštansku jedinicu
- 1300 stanovnika na jednu šaltersku službu
U naselju treba postaviti 12 poštanskih kovčežića, čime će se dostići, dostupnost od 1083 stanivnika na jedan poštanski kovčežić.
Za svako domaćinstvo potrebno je obezbediti po jedan telefonski priključak i dovoljno rezerve za službene korisnike. Prema demografskom planu za 2023. godinu u Beloj Crkvi će živeti 13000 stanovnika, a broj domaćinstava će biti 4300.
Prema demografskom planu treba planirati kapacitet telefonske centrale od 5000 telefonskih priključaka, pri čemu će 700 priključaka podmirivati potrebe službenih korisnika. Na taj način dostići će se gustina od 38,5 priključaka na 100 stanovnika.
Telefonska centrala je digitalna automatska telefonska centrala u rangu čvorne centrale, a optičkim kablom je povezana sa glavnom centralom u Pančevu. Spojni putevi ka krajnjim centralama ostvarivaće se podzemnom kablovskom mrežom, putem optičkog kabla.
Mesna TT mreža će u potpunosti biti kablirana. Kablovi će se polagati u zelenim pojasevima duž saobraćajnica i pešačkih staza. Gde to potrebe nalažu, mesnu TT mrežu polagati obostrano duž ulica, u suprotnom samo sa jedne strane ulice. U sklopu novoplaniranih stambenih blokova i stambeno-poslovnih blokova izgraditi nove trase kablovske TT kanalizacije za povezivanje na postojeću TT mrežu.
Obezbediti potreban broj telefonskih linija i izvesti rezerve do mesta priključenja novoplaniranih javnih telefonskih govornica.
Izgradnjom antenskih sistema i baznih stanica mobilne telefonije, omogućiti rad ovog sistema telekomunikacija na celom planskom području. Tačan položaj baznih stanica biće definisan u zavisnosti od konkretnih uslova koje bude zahtevao sistem mobilne telefonije koji će biti u primeni.
Za kvalitetan prijem i distribuciju radio i TV signala, izgraditi kablovski distributivni sistem (KDS).
Mrežu kablovskog distributivnog sistema graditi podzemno, gde je to moguće neposredno pored trase TT mreže ili u istim trasama po obostranom sporazumu vlasnika istih. Dok se ne steknu uslovi za izgradnju podzemne mreže KDS putem optičkog kabla, može se izgraditi privremena vazdušna mreža, po postojećim elektroenergetskim niskonaponskim vodovima, TT vodovima i postavljanjem na nosače na krovove objekata uz saglasnost vlasnika istih.
Antenski sistem za prijem i distribuciju signala postaviti na postojeći viši objekat u naselju, a za glavnu stanicu obezbediti zasebnu prostoriju.
Kablovski distributivni sistem obuhvata razvođenje signala od glavne stanice do priključnih kutija, mreža je tipa zvezde, tj. razvodi se od glavne stanice, grana duž naselja, preko primarnog razvoda (veza između razvodnih ormana), sekundarnog razvoda (vodovi koji se polažu vertikalno duž višespratnica i kablovi koji povezuju razvodne ormane i pojedinačne individualne objekte) i tercijarni razvod (razvođenje u lokalima, stanovima i individualnim objektima).
U grafičkom prilogu prikazana je primarna mreža KDS koja je predmet ovog plana.
Uvidom u stanje zelenih površina Bele Crkve, dolazi se do zaključka da su one neravnomerno raspoređene, da pojedine kategorije zelenih površina nedostaju ili nisu dovoljno razvijene. Ovakav raspored zelenila i slaba međusobna povezanost, ukazuju na potrebu povećanja kvantuma zelenih površina, posebno zaštitnog zelenila, kao i rekonstrukciju postojećih.
Povećanje zelenih površina, njihov ravnomerniji raspored u naselju, međusobna povezanost i kontinuitet, čine osnovu postavke budućeg koncepta ozelenjavanja.
Na taj način zelenilo može ostvariti svoje višestruke funkcije:
symbol 183 \f "Symbol" \s 10 \h Biološko - sanitarno - higijensku (ili zaštitnu) u smislu poboljšanja urbanog mikroklimata. Jedno od bitnijih svojstava vegetacije je zaštita kojom se vrši asanacija mikroklimata (prečišćavanje vazduha, izravnjavanje deficita kiseonika, zaštita od buke i vibracije, smanjenje ekstremne temperature, taloženje čvrstih materija, zaštita od bakteriološkog i toksičnog sadržaja u vazduhu, zaštita od vetra, snižavanje nivoa podzemnih voda, zaštita izvorišta, zaštita od eolske erozije, rekultivacija degradiranih površina i dr.)
symbol 183 \f "Symbol" \s 10 \h Dekorativno - estetsku u smislu uklapanja u što prirodniji pejsaž i usklađivanje sa arhitektonskim objektima i ambijentima;
symbol 183 \f "Symbol" \s 10 \h Kulturno - obrazovnu
symbol 183 \f "Symbol" \s 10 \h Funkciju pasivne i aktivne rekreacije i kulturnih aktivnosti;
symbol 183 \f "Symbol" \s 10 \h Specifične funkcije u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih
razaranja;
Buduće kategorije zelenih površina biće grupisane u tri osnovne grupe:
- zelene površine javnog korišćenja
- zelene površine ograničenog korišćenja
- zelene površine specijalne namene.
Zelene površine javnog korišćenja svojom slobodnom dostupnošću za sve stanovnike i načinom korišćenja ispunjavaju najvažnije socijalne funkcije. U ove prostore spadaju - parkovi, skverovi, ulično zelenilo i zelene površine oko administrativnih i drugih javnih objekata.
Postojeće parkovne površine (gradski park sa parkom ispred Doma armije, park kod železničke stanice, Danfort park i spomen park u naselju Srpski breg) adekvatno rekonstruisati prema uslovima iz ovog Plana.
Novu parkovsku površinu formirati u bloku 21, a slobodnu površinu u okviru saobraćajnog koridora u bloku 15 urediti kao skver.
Postojeće ulično zelenilo zadržati i dopuniti novim sadnicama. U širim uličnim profilima formirati grupe lišćara, četinara i parternog zelenila sa ciljem povezivanja svih kategorija zelenila.
Sve slobodne površine oko javnih i administrativnih objekata urediti parkovski. Gradski park u centru i drvored lipa u ulici Žarka Zrenjanina su u postupku dobijanja statusa zaštićenih prirodnih dobara.
Planom se predviđa proširenje i rekonstrukcija sportsko-rekreativnih sadržaja i zelenila u okviru bloka br. 19. U sklopu površina za turizam, sport i rekreaciju oko belocrkvanjskih jezera će se formirati zaštitno i parkovsko zelenilo u skladu sa namenom prostora.
Zelene površine srednjih, osnovnih škola i predškolska ustanova rekonstruisati u skladu sa prostornim mogućnostima. Formirati zelene površine u okviru svih vidova stanovanja.
Slobodne površine u radnim zonama ozeleniti tako da ispunjavaju, prvenstveno, sanitarno-higijenske uslove.
Ove zelene površine formirati kao zaštitno zelenilo u okviru železničkog koridora i važnije putne pravce u naselju, uz naseljska groblja, na površinama predviđenim za rekultivaciju (bivša deponija otpada) i oko jezera u sklopu njihovog privođenja planiranoj nameni.
U okviru groblja, zelene površine urediti parkovski, a obodom kompleksa formirati zaštitno zelenilo.
Bilan planiranih zelenih površina
|
Kategorije zelenih površina
|
površina u ha
|
|
1. Zelene površine javnog korišćenja - parkovi i skverovi - ulično zelenilo |
8,50 22,63 |
|
2. Zelene površine ograničenog korišćenja - sportsko-rekreativne površine - zelene površine kompleksa škola i predškolskih ustanova - zelene površine radnih kompleksa - zelene površine stanovanja |
30,24
1,09 17,80 79,47 |
|
3. Zelene površine specijalne namene - zelene površine groblja - zaštitno zelenilo |
7,50 7,93 |
|
Ukupno |
175,16 |
Sagledavanjem bilansa ukupnih zelenih površina, njihovog rasporeda i međusobne povezanosti u odnosu na ukupnu površinu građevinskog rejona,
dobija se nivo ozelenjenosti naselja od 35 %. Stepen zadovoljenosti od 61 m2/st. (odnos između zelenih površina javnog korišćenja i planiranog broja stanovnika), zadovoljava preporučene normative i tražene funkcije.
Planom regulacije definisane su regulacione linije novih saobraćajnica.
U oblasti putnog saobraćaja Generalnim planom predviđen je obilazni magistralni put M-7/1, deonica Vršac - Kaluđerovo, državna granica sa republikom Rumunijom. Trasa saobraćajnice se nalazi severno od naselja Bela Crkva.
Predviđena je modifikacija regionalnog puta R-115, deonica Bela Crkva-Kovin, u smislu poboljšanja saobraćajnih tokova (tranzitni saobraćaj). saobraćajnica sa istočne strane naselja se odvaja ka severu i spaja se sa novom trasom magistralnog puta M-7/1.
U okviru građevinskog rejona planirane su radne površine za industriju, malu privredu i skladišta i to u bloku 26 koji je ograničen sa severa i istoka železničkom prugom Vršac - Bela Crkva, sa juga regionalnim putem R-115, Kovin - Bela Crkva i sa zapada blokom 27.
Na severu naselja predviđen je blok za stanovanje, ograničen sa severozapada putem za Kruščicu, a sa juga Svetosavskom ulicom.
Za navedene površine Planom detaljne regulacije treba izvršiti preparcelaciju.
Generalno nivelaciono rešenje građevinskog rejona naselja Bela Crkva zasnovano je na analizi konfiguracije terena, postojećoj izgrađenosti saobraćajnica, nivou podzemnih voda i planiranoj nameni površina po GP-a. Korišćena je Državna karta R=1:5000 sa visinskom predstavom terena, ekvidistanca e=0,5m.
Najveći deo naselja nalazi se na terenu od 85,00-90,00 m apsolutne nadmorske visine, a prema zapadu teren je spušten do kote 81,00m . Orijentacioni nagibi nivelete saobraćajnica u građevinskom delu kreću se od 0,00-2,50%.
Sa severa naselja je obuhvaćeno visokim terenom koji prelazi kotu 150,00m ANV. Na tom terenu planira se izmeštanje kraka magistralnog puta M-7/1, Vršac - Kaluđerovo (granični prelaz), tako da su priključne saobraćajnice sa velikim nagibom.
Za denivelisano ukrštanje magistralnog i lokalnog puta Bela Crkva - Kruščica, predložena je visinska razlika od 6 m, a kod prelaza regionalnog puta R-115 preko železničke pruge od 5 m.
Za izradu detaljne urbanističke i projektne dokumentacije, podužni nagib saobraćajnica definitivno utvrditi nakon geomehaničkih ispitivanja zemljišta i geodetskog snimanja profila.
Kote generalne nivelacije i kod izrade i realizacije projekta obavezno je prenošenje visina sa postojeće nivelmanske mreže.
Nivelaciono rešenje uslovljeno konfiguracijom terena i postojećom izgrađenošću saobraćajnica, usaglašeno sa orijentacijom odvođenja površinskih voda, predstavlja osnovu za izgradnju budućih objekata na osnovu datih elemenata:
· kota preloma nivelete osovine saobraćajnica,
· denivelisano ukrštanje saobraćajnica,
· orijentacioni nagibi.
Spisak koordinata i kota tačaka regulacije
1 7532200.51 4972308.84 82.00
2 7532036.49 4972954.77 82.30
3 7532168.56 4973251.94 91.20/86.20
4 7532212.00 4973243.91 86.20
5 7532349.25 4973314.40 86.10
6 7531958.73 4973179.67 84.70
7 7532150.22 4973397.13 100.00
8 7532085.86 4973707.36 138.20
9 7533155.45 4974086.13 128.85
10 7533863.85 4974056.23 158.50
11 7534054.99 4974026.90 130.00
12 7534287.40 4973990.75 152.50
13 7534736.66 4973920.55 162.50/156.50
14 7534799.21 4973846.84 145.00
15 7535155.44 4973709.01 135.00
16 7535304.64 4973543.97 105.50
17 7535404.66 4973397.42 100.40
18 7535615.25 4973093.05 88.50
19 7535985.53 4972887.52 89.00
20 7535218.58 4972955.75 90.30
21 7534826.51 4973067.23 89.00
22 7534726.33 4973104.57 87.40
23 7534767.99 4973227.13 91.25
24 7534785.29 4973470.93 95.00
25 7534510.68 4973487.09 91.70
26 7534334.29 4973511.44 92.70
27 7534209.31 4973546.80 94.50
28 7534110.27 4973577.44 95.70
29 7534181.01 4973705.50 100.50
30 7533879.37 4973589.33 88.60
31 7533447.47 4973589.85 88.50
32 7533263.09 4973619.31 90.55
33 7533097.01 4973620.73 94.85
34 7532914.02 4973613.38 94.85
35 7532751.79 4973556.63 94.85
36 7532553.42 4973431.75 89.30
37 7532457.94 4973310.25 85.10
38 7532799.70 4973241.52 86.10
39 7533271.09 4973258.95 85.80
41 7533447.40 4973230.38 86.50
40 7533443.17 4973265.94 86.70
42 7533598.65 4973235.28 86.30
43 7533798.55 4973225.12 86.30
44 7533950.17 4973218.35 87.50
45 7534206.63 4973191.99 87.50
46 7534468.78 4973169.10 87.90
47 7534909.89 4972982.94 89.50
48 7534690.26 4972994.78 87.20
49 7535477.27 4972207.38 87.25
50 7534755.51 4972644.13 87.25
51 7534595.11 4972721.53 86.05
52 7534157.80 4972792.18 85.85
53 7533923.08 4972829.43 86.35
54 7533933.22 4972985.48 86.35
55 7533761.17 4972835.86 86.95
56 7533358.58 4972852.70 85.93
57 7533282.98 4972824.59 84.30
58 7533279.75 4972965.23 85.80
59 7533032.19 4972717.19 83.40
60 7532978.72 4972688.62 83.85
61 7532944.61 4972672.96 83.85
62 7533083.08 4972519.16 83.50
63 7533345.82 4972513.24 84.20
64 7533742.22 4972503.67 85.10
65 7533901.71 4972491.03 86.00
66 7533867.57 4971994.25 85.20
67 7533994.16 4971980.87 85.00
68 7534226.09 4971894.69 85.25
69 7534439.68 4972437.65 85.90
70 7534485.77 4972567.90 86.60
71 7534531.85 4972563.86 86.60
72 7531946.09 4972184.46 82.60
73 7531207.11 4971773.17 79.00
74 7530113.59 4970954.45 78.00
75 7533825.86 4971425.10 84.05
76 7534836.37 4974092.81 161.30
Namena i bilans površina u okviru granice građevinskog rejona:
P/ha %
|
POVRŠINE ZA JAVNE POTREBE |
284.53 |
46.71 |
|
CENTRALNI SADRŽAJI |
7.05 |
1.22 |
|
Obrazovanje |
3.18 |
0.52 |
|
- osnovne škole |
0,98 |
0,16 |
|
- srednje škole |
2,20 |
0,36 |
|
Zdravstvena i socijalna zaštita |
2.35 |
0.44 |
|
- Dom zdravlja - Predškolska ustanova - Specijalna bolnica - Dom za decu - Veterinarska stanica |
0,30 0,45 0,98 0,52 0,10 |
0,05 0,07 0,16 0,10 0,06 |
|
Kultura i informacije |
0,38 |
0,06 |
|
Uprava i administracija |
1,14 |
0,20 |
|
Sportsko rekreativne povrŠine |
75.62 |