Dugoročna koncepcija uređenja i organizacije prostora i građenja naselja rezultat je sagledavanja dosadašnjih tendencija i problema u prostornom razvoju naselja, zatim sagledavanja budućih razvojnih potreba naselja u prostornom smislu, te dalje razrade i primene relevantnih odredbi Prostornog plana Republike Srbije.
Polazne osnove za utvrđivanje koncepcije prostornog razvoja Bele Crkve su:
1. definisanje i zaštita opšteg društvenog interesa u oblasti planiranja i uređenja prostora;
2. zaštita životne sredine u najširem mogućem smislu, pri čemu Generalni plan, kroz odgovarajuću namenu prostora pre svega, deluje kao prevencija;
3. minimum intervencija u postojećem naseljskom tkivu (u smislu promene namene, rušenja postojećih objekata, probijanja novih ulica);
4. dugoročno rešavanje problema saobraćaja, uz mogućnost etapne realizacije;
5. obezbeđivanje prostornih uslova za razvoj delatnosti sa velikim prostornim zahtevima (industrija, skladišta, saobraćajni kapaciteti...), ili sa specifičnim prostornim zahtevima (zagađivači, deponije, groblja...);
6. obezbeđivanje prostornih uslova za razvoj poljoprivrednih domaćinstava koja zahtevaju veće parcele (robni proizvođači);
7. obezbeđivanje prostornih uslova za razvoj sistema društvenih centara (komercijalne, poslovne, administrativne i druge usluge);
8. obezbeđivanje prostornih uslova za razvoj sporta i rekreacije (kapaciteti naseljskog ranga, kapaciteti u sklopu ustanova, kapaciteti koji prate stanovanje);
9. obezbeđivanje prostornih uslova za razvoj jedinstvenog sistema naseljskog zelenila u cilju poboljšanja kvaliteta životne sredine i ambijentalnih vrednosti naselja;
10. aktiviranje neizgrađenog građevinskog zemljišta;
11. maksimalno uvažavanje stečenih urbanističkih obaveza;
12. sprovođenje odredbi PP Republike Srbije.
Grad Bela Crkva će i u planskom periodu ostati centar i jedino naselje gradskog karaktera istoimene opštine. Prema Prostornom planu Repubike Srbije u kome je dat prostorni model mreže centara na teritoriji Republike Bela Crkva pripada grupi razvijenijih gradskih centara sa izraženim gradskim funkcijama. U zadovoljavanju potreba višeg reda Bela Crkva će prvenstveno biti usmerena na Vršac i Pančevo - naselja višeg reda u funkcionalnom sistemu naselja.
Bela Crkva, sa postojećom koncentracijom stanovništva, prerađivačkih kapaciteta, ali i kapaciteta turizma predstavlja jedan od značajnijih centara u ovom delu AP Vojvodine, čiji je uticaj na razvoj okolnog prostora sve izraženiji. U predstojećem planskom periodu potrebno je izvršiti određene korekcije u postojećoj funkcionalnoj strukturi i prostorno-funkcionalnoj organizaciji grada. Ove promene biće rezultat unutargradskih uticaja (planskih intervencija u cilju intenziviranja razvoja pojedinih funkcija) i spoljnih uticaja izraženih uglavnom kroz trendove i pravce razvoja širih prostora (Pokrajine, Republike i zemlje u celini).
Analiza kretanja ukupnog broja stanovnika u periodu 1948-1991. godina, ukazuje na tendenciju blagog porasta ukupnog broja stanovnika. U okviru posmatranog perioda uočavaju se dve faze: period 1948-1981. godina u kome je porast stanovništva stalan i period nakon 1981. godine kada dolazi do pada ukupnog broja stanovnika. U periodu 1991-2001. godine ostvaren je porast ukupnog broja stanovnika, zahvaljujući mehaničkom prilivu stanovništva (izbeglo i prognano stanovništvo) i migraciji seoskog stanovništva u grad.
|
Opis |
1948 |
1953 |
1961 |
1971 |
1981 |
1991 |
pro.stopa rasta 1948-91 1981-91 |
|
|
br. stanovnika |
9428 |
9803 |
10722 |
11084 |
12317 |
11429 |
0,4 |
-0,7 |
|
br.domaćinstava |
2733 |
2801 |
3156 |
3329 |
3949 |
3836 |
0,8 |
-0,3 |
|
pro. veličina dom. |
3,4 |
3,5 |
3,4 |
3,3 |
3,1 |
3,0 |
-0,3 |
-0,3 |
Analiza ostalih relevantnih struktura stanovništva (starosna, polna, obrazovna, natalitet, mortalitet,...) ukazuje na tendenciju pogoršanja osnovnih vitalnih karakteristika populacije, a što se ogleda u porastu učešća starog stanovništva i broja staračkih domaćinstava, opadanju učešća mlađih starosnih kategorija, opadanju nataliteta i porastu mortaliteta.
Porast ukupnog broja domaćinstava, praćen je tendencijom opadanja prosečne veličine domaćinstva, kako zbog raslojavanja porodice, tako i zbog pada nataliteta.
Analiza radnog kontingenta i aktivnog stanovništva ukazuje na pogoršanje starosne strukture, uz nepovoljnu kvalifikacionu strukturu stanovništva, značajno učešće poljoprivrednog stanovništva i nedovoljan stepen zaposlenosti radno-sposobnog stanovništva, a što sve zajedno ukazuje na neodgovarajući kvalitet radnog resursa u odnosu na savremene razvojne zahteve.
Imajući u vidu činjenicu da u trenutku izrade GP Bela Crkva još uvek nisu bili dostupni podaci Popisa stanovništva iz 2002. godine, za planski period utvrđena je aproksimacija budućeg razvoja stanovništva naselja, korišćenjem podataka iz prethodnih popisa stanovništva, kao i procene predstavnika nadležnih organa SO Bela Crkva za 2002. godinu.
Na osnovu toga utvrđeno je da će u naselju krajem planskog perioda, do 2023. godine živeti oko 13000 stanovnika, ukupan broj domaćinstava iznosiće oko 4300, dok će prosečna veličina domaćinstva biti oko 3 člana po domaćinstvu.
Ovakav porast stanovništva predpostavlja realizaciju odgovarajućih programa demografske, socijalne i ekonomske politike kojim će se obezbediti predpostavke za zaustavljanje negativnih tendencija u oblasti demografskog razvoja i stvoriti uslovi za kvalitativno poboljšanje stanovništva, kao osnovnog razvojnog resursa.
Koncepcija i programski elementi budućeg privrednog razvoja Bele Crkve utvrđeni su na osnovu sagledavanja razvojnih potencijala naselja (privrednih i stvorenih), dosadašnjih razvojnih tendencija, ciljeva i ocena mogućnosti budućeg privrednog razvoja naselja.
Osnovni prioriteti čijom će se realizacijom obezbediti revitalizacija privrede i dinamiziranje razvojnih procesa su:
· razvoj poljoprivredne proizvodnje, naročito u oblasti stočarstva i voćarsko-vinogradarske proizvodnje;
· dinamičniji razvoj industrije zasnovan pre svega na valorizaciji raspoloživih proizvodnih resursa, diversifikaciji postojeće industrijske proizvodnje i razvoju novih industrijskih delatnosti;
· razvoj male privrede (u prvom redu vezane za lokalno sirovinsko zaleđe) zanatstva, uslužnih delatnosti i domaće radinosti;
· razvoj turizma i ugostiteljstva na osnovu komleksne valorizacije prirodnih i stvorenih potencijala turističke ponude za inostrane i domaće turiste;
· izgradnja i opremanje mreže i objekata infrastrukture u skladu sa projektovanim potrebama žitelja naselja i svih naseljskih funkcija.
Jedan od prioriteta programsko-razvojne orijentacije Bele Crkve u narednom periodu predstavljaće, pored razvoja agrokompleksa, kompleksna valorizacija najznačajnijih prirodnih i stvorenih potencijala turističke ponude za inostrane i domaće turiste. Vodene površine (jezera i reke), tranzitni turistički pravac (drumski i železnički saobraćaj, granični prelaz), lovna područja i druge prirodno-ambijentalne atrakcije, zajedno sa bogatim kulturno-istorijskim nasleđem, predstavljaju osnovne potencijale na kojima Bela Crkva zasniva prepoznatljive turističke mogućnosti - sportsko-rekreativni, tranzitni, lovni i izletnički vidovi turizma.
Javne službe i ostale aktivnosti
Objekti javnih službi u narednom periodu zadržavaju se na postojećim lokacijama.
Neophodno je proširiti površine namenjene za sport i rekreaciju, u okviru kojih će se predvideti prostor za izgradnju sportske hale sa pratećim sadržajima za rekreaciju.
U narednom planskom periodu u Beloj Crkvi, afirmacija turizma kao nosioca razvoja, kako grada, tako i opštine, biće determinisana sledećim osnovnim preduslovima:
· dinamikom izgradnje, rekonstrukcije i modernizcije magistralnih, regionalnih i lokalnih putnih pravaca, železničkih putnih pravaca i graničnih prelaza;
· organizaciono, materijalno i kadrovsko jačanje nosilaca turističke aktivnosti u opštini;
· proširenjem kapaciteta i obogaćivanja sadržaja sportsko-rekreativnih sadržaja i drugih usluga;
· širenjem aktivnosti zabavno-sportskog sadržaja; organizovanjem kulturnih manifestacija (tradicionalni Karneval Cveća), otvaranjem izložbenih prostora-galerija i prodavnica domaće radinosti, uređenjem i izgradnjom terena za male sportove, teniskih terena i sl;
· rekognosticiranjem spomenika kulture i njihovim uključivanjem u kulturnu i turističku ponudu;
· unapređenjem marketinga svih nosilaca turističke aktivnosti u cilju realizacije projekata razvoja diferenciranih vidova turizma.
Osnovu budućeg razvoja turizma Bele Crkve činiće atraktivni prirodni motivi:
· kompleks veštačkih jezera, površine od oko 150 ha, nastao eksploatacijom šljunka;
· blizina reka Dunav, Karaš i Nera;
· blizina Deliblatske peščare i bogatstvo lovne divljači.
U planskom periodu planira se povezivanje centralne zone naselja sa belocrkvanskim jezerima, uređenje turističkih kapaciteta, uređenje plaže, izgradnja i komunalno opremanje auto-kampa, korišćenje rekreativnih površina i njihovo povezivanje u kompleks. Na taj način bi se stvorila jedinstvena turističko-rekreativna površina, što bi otvorilo mogućnost organizovanja zaokružene turističke ponude. Izgradnjom savremene biciklističke staze približiće se naselje jezerima.
Postoje realne mogućnosti za razvoj sportsko-rekreativnog, lovnog, manifestacionog, izletničkog i tranzitnog oblika turizma, što podrazumeva jačanje materijalne baze i ukupne organizacije turizma.
Lokaliteti lovnog turizma su organizovani na širem području naselja Bela Crkva (lov na pretežno nisku lovnu divljač). Pri tome je potrebno uređenje prostora, bolja organizacija lova i podizanje materijalne baze, na viši nivo.
Očekuje se da će se fond divljači značajno uvećati, što bi omogućilo ostvarenje znatno većih efekata u lovnom turizmu. Lovni turizam će i dalje funkcionisati u okviru lovačkog saveza i lovačkog društva.
Uređenjem područja jezera stvoriće se uslovi za svakodnevnu i vikend rekreaciju. Planira se izgradnja smeštajnih kapaciteta sa svim pratećim objektima i sadržajima, u okviru površina za sport , rekreaciju i turizam.
Prostorne mogućnosti dozvoljavaju kapacitete i do 1500 ležajeva u objektima od čvrstog materijala.
Generalna ocena razvoja saobraćaja na ovom prostoru bi bila da će drumski saobraćaj biti osnovni vid saobraćaja pri izvršenju transporta uz moguću logističku podršku ostalih vidova saobraćaja (železnica i vodni saobraćaj) koji su prostorno prisutni, ali sada nisu u lancu izvršenja transportnih potreba ovog prostora.
Sadašnji, a i budući obim saobraćajnih zahteva na prostoru Bele Crkve će se realizovati komplementarno drumskim i železničkim saobraćajem, s tim da će ekonomski parametri i dužina itinerera biti odlučujući kod izbora vida prevoza za izvršenje transportnog rada.
Budući koncept saobraćaja u okviru urbanog prostora Bele Crkve biće zasnovani na intenciji da sva unutar naseljskog kretanja budu zasnovana na što većoj afirmaciji nemotornih kretanja (pešački i biciklistički saobraćaj i to tako što ćemo tim populacijama učesnika u saobraćaju omogućiti što bolje uslove za njihova kretanja kroz izgradnju novih kapaciteta.
Izgrađenost saobraćajnih kapaciteta u Beloj Crkvi treba da prati i izgrađenost pratećih saobraćajnih sadržaja (terminala, benzinskih stanica, servisa), kako bi se ostvario željeni nivo ispravnosti i opsluženosti vozila.
Snabdevanje vodom
Postojeći sistem snabdevanja vodom ostaje kao trajno tehničko rešenje, s tim da se na izvorištu regionalnog vodovoda kod sela Straža blagovremeno izvede dovoljan broj cevastih bunara, čiji bi ukupni kapacitet pratio rast potrošnje vode po naseljima.
Odvođenje voda
Naselje ima izgrađenu kanalsku mrežu, zajedničku za atmosferske i otpadne vode koja pokriva oko 80 % površine naselja. Uređaj za prečišćavanje otpadnih voda je započet na odgovarajućoj lokaciji i potrebno je završiti ga ugradnjom mašinske opreme.
Na prostoru jezera potrebno je primeniti separatni sistem kanalizacije, tj. odvojeno odvoditi atmosferske od fekalnih otpadnih voda.
Obezbeđenje toplotne energije u narednom planskom periodu izveće se izgradnjom dovodno razvodnog gasovoda i GMRS "Bela Crkva" i distributivne gasne mreže za snabdevanje gasom svih postojećih i planiranih potrošača u naselju Bela Crkva.
Zbog male gustine naseljenosti, a samim tim i neekonomičnosti centralnog toplovodnog grejanja, kao i velikih investicionih ulaganja u izgradnju toplane i prateće toplovodne infrastrukture, ovim planom se ne predviđa izgradnja sistema centralnog toplovodnog grejanja.
Snabdevanje elekrtičnom energijom biće iz TS "Bela Crkva "110/20 kV izgradnjom 20 kV mreže i distributivnih trafostanica 20/0,4 kV , koliko to potrebe nalažu. Sigurnost i kvalitet u napajanju električnom energijom obezbediće se potpunim prelazkom na 20 kV nivo napajanja i izgradnjom kvalitetne niskonaponske elektroenergetske mreže.
Kalitetno odvijanje telekomunikacionog saobraćaja obezbeđeno je ugradnjom digitalne automatske centrale, koja je povezana optičkim kablom sa nadređenom centralom .
Preko automatskih digitalnih centrala obezbediti dovoljan broj telefonskih priključaka za sve korisnike.
Izgradnjom baznih radio-stanica i radio-relejnih sistema mobilne telefonije omogućiti rad ovog sistema na planiranom području.
Izgradnjom KDS kablovskog distributivnog sistema omogućiti kvaliteten prijem i distribuciju zemaljskih i satelitskih radio i TV signala.
Koncepcija ozelenjavanja naselja će biti usmerena na povećanje zelenih površina, pojedinih kategorija, rekonstrukciju postojećih i njihovo međusobno povezivanje u sistem zelenila preko linijskog.
Biće formirane ili rekonstruisane sve kategorije javnog zelenila (parkovi, skverovi i ulično) i sve kategorije zelenih površina ograničenog korišćenja, posebno sportsko-rekreativnih i turističkih sadržaja.
Na zelenilo specijalne namene biće formirano zaštitno zelenilo u sklopu površina za rekultivaciju ( napuštena deponija komunalnog otpada u naselju, prostori oko jezera koja su u funkciji eksploatacije). U širem okruženju jezera koja se koriste u funkciji turizma, oko UPOV i deponije komunalnog otpada.
Prostorna organizacija grada Bele Crkve zavisi od više faktora: prirodnih karakteristika područja, istorijskog jezgra naselja, nasleđene urbane matrice koja se formirala tokom razvoja naselja, privrednih kapaciteta. Osnovna namena u naselju-stanovanje razvijalo se u skladu sa istorijskim zbivanjima i potrebama u datom vremenu, od čega je zavisila veličina i organizacija parcele.
Razvoj saobraćaja je uslovljavao razmeštaj privrednih kompleksa, pa je tako došlo do disperzije istih po naseljskom tkivu. U novije vreme, kada se pristupilo planskom uređenju naselja, formirane su zone, sa težnjom da se razdvoje nekompatibilni sadržaji, čime se doprinosilo zaštiti životne sredine, odnosno stvaranju boljih uslova za život stanovnika.
Na dalji ukupan razvoj Bele Crkve, pa tako i na prostorni razvoj, bitno će uticati razvoj turističih kapaciteta na belocrkvanskim jezerima. Relativno visok stepen konfliktnosti razvoja privrednih kapaciteta čiji je predmet eksploatacija šljunka, u odnosu na planiranje i uređenje prostora za potrebe turizma, sporta i rekreacije, jedno je od bitnih obeležja planiranja urbanog razvoja ovog dela Bele Crkve. Mogućnosti izbora lokacije za eksploataciju šljunka su dosta ograničene. Ležište se nalazi tamo gde ga je priroda stvorila i ne može se eksploatisati na nekom drugom mestu. Redosled otkopavanja ležišta diktiraju prirodni i ekonomski uslovi (debljina i dostupnost slojeva, koeficijent raskrivke, uslovi odvodnjavanja otkopa, izgrađenost zemljišta, tržišna cena itd.) Očigledna je međusobna uslovljenost tehnoloških, ekoloških, prostornih i ekonomskih faktora razvoja ovih privrednih aktivnosti. Navedeni faktori mogu biti međusobno konfliktni, kao što mogu biti i komplementarni. Konfliktnost se u većoj meri ispoljava prilikom sagledavanja kratkoročnih efekata, dok se komplementarnost povećava pri sagledavanju ukupnih efekata na duži rok.
Mere zaštite životne sredine biće usmerene na aktivnosti uglavnom u oblasti komunalne infrastrukture: snabdevanje naselja vodom, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda, odvođenje suvišnih atmosferskih voda, deponovanje komunalnog otpada, ozelenjavanje i gasifikaciju naselja.
· obezbediti dovoljnu količinu vode za piće na izvorištu,
· rekonstruisati vodovodnu mrežu,
· proširiti i dograditi kanalizacionu mrežu,
· proširiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu na prostore jezera,
· predvideti posebnu atmosfersku kanalizaciju za prijem suvišne vode sa uređenih i ostalih popločanih površina na prostoru jezera,
· nabaviti i ugraditi opremu za aktiviranje uređaja za prečišćavanje otpadnih voda,
· kontrolisati kvalitet otpadnih voda pre upuštanja u recipijent,
· izgraditi gasovod iz pravca Kovina i projekat distributivne gasne mreže,
· sanitarno urediti komunalnu deponiju u skladu sa važećim Pravilnikom,
· propisati stroge režime poljoprivredne proizvodnje smanjenjem upotrebe pesticida, veštačkih đubriva i sredstava za zaštitu bilja u blizini vodotoka,
· povećati zelene površine naselja i međusobno iz povezati u sistem zelenila,
· izraditi elaborate analize uticaja objekata na okolinu za sve objekte odnosno radove koji mogu da ugroze životnu sredinu u skladu sa važećim propisima,
· izraditi projekat rekultivacije za površine na kojima se vrši eksploatacija šljunka kako bi se tehničkim i biološkim merama izvršila njihova sanacija (deo koji je u okviru građ. rejona naselja).