Obzirom na aktivnosti stanovništva i dosadašnju urbanu matricu, predložen je koncept porodičnog stanovanja, sa mogućnošću izgradnje višeporodičnih objekata, u za to predviđenim kompleksima, gde su i locirani svi do sada izgrađeni višeporodični objekti.
Poseban oblik porodičnog stanovanja većih parcela - porodično stanovanje u većim stambenim objektima, tip vila, dat je u delu naselja koji se naslanja na jezera.
Generalnim planom Bele Crkve predviđeno je da zona stanovanja obuhvata površinu od 264.91 ha, tako da će prosečna gustina nastanjenosti iznositi oko 49 st/ha.
Realizacija planskih ciljeva u pogledu stanovanja odvijaće se prevashodno rekonstrukcijom postojeće naseljske stambene zone, a i osvajanjem novih površina za potrebe porodičnog stanovanja i to isključivo unutar postojećih granica građevinskog rejona. Ove aktivnosti će se odvijati paralelno, a u skladu sa potrebama naselja i mogućnostima investitora.
Deo namenjen stanovanju (u užem smislu) obuhvata površine pod stambenim zgradama, dvorišta i odgovrajuće zelene (rekreativne) površine. U naselju će biti zastupljena tri osnovna vida stambene izgradnje: porodična, višeporodična i mešovita. Podtip porodičnog stanovanja je stanovanje kombinovano sa malom privredom i poljoprivrednom proizvodnjom ( mini farme, manji uslužni kapaciteti i dr.). Porodično stanovanje većih parcela - porodično stanovanje sa mogućnošću bavljenja pretežno poljoprivredom delatnošću (farme, manji prerađivački kapaciteti i dr.). Podtip porodičnog stanovanja većih parcela je rezidencijalno stanovanje - tip vila, pretežno locirano u okviru zone jezera.
U cilju zadovoljenja aktuelne potrebe stanovništva za privatnim preduzetništvom, Generalnim planom se predviđa mogućnost da se, u sklopu stanovanja, ostvare određeni sadržaji poslovanja koji su u službi zadovoljenja potreba stanovništva (trgovina, uslužno zanatstvo, ugostiteljstvo) i to manjeg obima, bez negativnih uticaja na okolni prostor.
Pod ovim tipom stanovanja se podrazumeva stanovanje u porodičnim stambenim objektima, prizemnim ili spratnim do P+1+P (prizemlje + sprat + potkrovlje) na parcelama za porodično korišćenje. Zbog svojih višestruko dobrih svojstava porodično stanovanje ima dominantnu ulogu u rešavanju problema stanovanja i u narednom planskom periodu. Veličina dela koji se namenjuje poslovanju u sklopu ovog sadržaja razmatraće se po konkretnim slučajevima, a ne može biti veća od polovine bruto stambene površine objekta.
Porodično stanovanje - tip vila podrazumeva stanovanje u porodičnim stambenim objektima rezidencijalnog tipa, prizemnim ili spratnim do P+1+P (prizemlje + sprat + potkrovlje). Zbog atraktivne lokacije ovog vida stanovanja (blizina jezera) u sklopu osnovne stambene namene, predviđa se mogućnost vršenja turističke delatnosti, u smislu smeštaja turista, kao i pratećih usluga u turizmu. Obzirom na vrstu stanovanja i potencijalnu turistističku aktivnost, minimalna parcela namenjena ovoj vrsti stanovanja je 800 m2, a širina fronta 20 m.
Za ovaj podtip porodičnog stanovanja osnovno je da se u okviru elementarnog stanovanja moraju obezbediti prostorni uslovi i za obavljanje proizvodnih aktivnosti koje su vezane sa poljoprivredom ili uslužnim zanatstvom. Formiranjem odgovarajućih većih parcela po obodu naselja omogućiće se i zadovoljenje aktuelnih potreba stanovništva za privatnim preduzetništvom u gradnji kompleksa u oblasti poljoprivrede (otkupne stanice, mlinovi, staklenici, mini farme i dr.) ili uslužnog zanatstva (mini klanice, pekare itd.).
Veličina dela koji se namenjuje poslovanju u sklopu ovog sadržaja razmatraće se po konkretnim slučajevima, a ne može biti veća od polovine bruto stambene površine objekta.
Porodično stanovanje većih parcela (preko 2000 m2) - porodično stanovanje sa mogućnošću bavljenja pretežno poljoprivredom delatnošću (farme, manji prerađivački kapaciteti i dr.), planira se uz magistralni pravac M-21, u jugozapadnom delu naselja.
Pre izdavanja lokacije za izgradnju kapaciteta stočarske proizvodnje pored provere postavki ovog generalnog plana, potrebno je pribaviti saglasnost veterinarske i sanitarne inspekcije.
Prema utvrđenim normativima smeštajni kapaciteti po vrstama stoke (kvadratura po jednom grlu) iznosi za:
Muzne krave
a) vezano držanje 7,6 m2 po grlu
b) slobodno držanje u
- ležajnim boksovima 9,8 m2
- dubokoj prostirci 10,3 m2
Tovnu junad
a) vezano držanje 4,7 m2
b) slobodno držanje 4,0 m2
- duboka prostirka 3,3 m2
- rešetkasti pod 2,3 m2
Prostor za ostale krupne životinje (kopitari) kao što su konji, magarci, mazge i mule treba da zadovolji kriterijum po jednoj životinji 10 m2, a za svaku sledeću još 5m2.
Svinjarstvo:
- proizvodnja prasadi (2,5kg) po
jednoj krmači angažovana površina je 6,0 - 6,5 m 2
- proizvodnja prase-tovljenik 1 krmača
angažovana površina je 13,5 - 14,0 m 2
- po tovljeniku 100 kg angažovana površina je 0,6 - 0,65 m 2
- na neto površinu računa se plus 2-22 m 2
neophodnog manipulativnog prostora
- angažovani prostor za hranu i otpad je za:
- krmaču i nerasta 1000 kg 2 m 2
- stočne hrane 360 kg 0,7 m 2
- na 100 kg žive mase tečnog stajnjaka 8 litara
Magacinski prostor po jednom grlu:
- uslovno grlo stajnjak 7,0 m 3
- koš za kukuruz 4,0 m 3
- kabasta hrana 4,5 m 3
- uslovno grlo koncentrovana silaža 2,0 m 3
- slama po 1 uslovnom grlu 4,0 m 3
Stajnjak i osočara:
- stajnjak po 1 kravi 12 tona/god
- stajnjak po 1 tovljeniku 7 tona/god
- osočara po 1 kravi 30 1/dan
- kapacitet osočne jame treba da bude, po uslovnom grlu 2 m 3
Živinarstvo:
-po komadu odrasle živine 0,2 m2
- Za rentabilnu proizvodnju brojlera smeštajni prostor je 600 - 1.000 m 2 što odgovara broju od 10.200 do 17.000 utovljenih pilića
- Za ovu proizvodnju neophodno je vazduha na čas/1kg žive mase 3,6 - 4,0 m 3
- Proizvodnja nosilja konzumnih jaja kapaciteta od
6.000-10.000 nosilja neophodno je zatvorenog prostora 350 - 600 m 2
Pod ovim tipom stanovanja se podrazumeva rešavanje problema stanovanja gradnjom stambenih objekata za stanovanje više porodica spratnosti do P+4+P (prizemlje + 4 sprata + potkrovlje). Za ostvarivanje sadržaja poslovanja namenjuje se mah 30%.
Pod ovim tipom stanovanja podrazumeva se porodično i višeporodično stanovanje na zajedničkom prostoru (jednom stambenom bloku). Ovaj tip stanovanja se odlikuje svim osobinama koje poseduju i njegovi sastavni delovi. Kod ovog vida stanovanja treba posebno voditi računa o organizaciji i uređenju parcela porodičnog stanovanja: sadržaji na parceli ne smeju da utiču na aerozagađenje, a ozelenjavanje i način ograđivanja parcele treba da doprinose lepšem mikroambijentu stambenog bloka.
Naselje Bela Crkva ostaje centar opštine, sa pripadajućim funkcijama opštinskog centra, koje se odvijaju u objektima uprave i admistracije, kulture i informacija, obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite i dr. U okviru zone društvenog centra nalaze se Skupština opštine, MZ, sud, katastar, MUP, Centar za kulturu “Bela Crkva”, biblioteka, osnovna škola, srednja tehnička škola, objekti predškolske ustanove, Dom zdravlja, prodavnice, stanovanje i dr.
Van zone društvenog centra nalaze se: osnovna škola, gimnazija, objekti ugostiteljstva i turizma (hotel, lovački dom) i objekti i površine za sport i rekreaciju.
Primarni gradski centar Bele Crkve predstavlja centralnu zonu naselja i nalazi se u delu naselja gde su koncentrisane centralne funkcije i najstariji deo naselja. Osnovna karakteristika društvenog centra, u funkcionalnom smislu biće koncentracija tercijarnih i javnih delatnosti koje su od interesa za naselje i opštinu.
U odnosu na samo naselje veliki uticaj imaju regionalni centri Vršac i Pančevo, u smislu zadovoljenja potreba stanovništva, dok se osnovno snabdevanje i administrativne potrebe obavljaju u samom naselju za potrebe opštine.
U Beloj Crkvi je zastupljenost javnih službi u skladu sa veličinom naselja i ulogom u mreži naselja, koja je definisana Prostornim planom Republike Srbije.
Dečije ustanove treba da zadovolje potrebe dece uzrasta do 7 godina samog naselja Bela Crkva. U predloženu mrežu su uključeni postojeći kompleksi dečijih ustanova, koji će zadovoljiti planirani obuhvat dece. Lokacija novih dečijih ustanova treba da bude definisana detaljnijom urbanističkom razradom.
Mreža objekata osnovnog obrazovanja zadržava se postojećim kompleksima. Obzirom na planirani broj stanovnika i dece osnovnoškolskog uzrasta, postojeći objekti će zadovoljavati svojim kapacitetima u planskom periodu.
Osnovno obrazovanje u Beloj Crkvi se odvija u dva školska kompleksa, koji su locirani u različitim delovima naselja.
Ne planiraju se izmene u srednješkolskim kompleksima u smislu formiranja novih srednjih škola, već samo poboljšanje uslova rada postojećih škola, koliko to prostorne mogućnosti samih lokacija dozvoljavaju.
Srednjoškolsko obrazovanje je zastupljeno preko dve srednje škole: Gimnazije i Tehničke škole, i zadržaće se na postojećem nivou. Neophodno je obezbediti lokaciju za izgradnju fiskulturne sale u Tehničkoj školi čiji nedostatak ugrožava izvođenje redovne nastave. Kako srednju školu u Beloj Crkvi pohađaju učenici i iz okolnih naselja, potrebno je predvideti adekvatan prevoz učenika.
Zdravstvena zaštita stanovništva će se i dalje odvijati na nivou primarne zdravstvene zaštite - Doma zdravlja, sa mrežom zdravstvenih stanica na postojećim lokacijama i privatnih ordinacija.
Pored ovoga, u Beloj Crkvi funkcioniše specijalizovana zdravstvena zaštita u okviru Specijalne bolnice za plućne bolesti “dr Budisav Babić”, koja zadržava svoj kompleks na postojećoj lokaciji.
Bela Crkva, kao opštinski centar, u oblasti socijalne zaštite ima formiran Centar za socijalni rad, dom za decu i omladinu i ustanove za predškolsko vaspitanje. U narednom periodu treba povećati obuhvat dece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem. Inicijative u ovom domenu mogu biti i privatne, koje takođe moraju da zadovolje propisane normative i standarde, s tim da mogu da poprime razne modifikacije koje će doprineti
razvoju ličnosti deteta. Dom za decu i omladinu bez roditeljskog staranja imaće višak prostora zbog promene načina zbrinjavanja dece (prelazak na smeštaj u hraniteljske porodice).
Delatnosti u oblasti kulture odvijaće se u okviru postojećeg Centra za kulturu u čijem sastavu se nalazi: pozorište, bioskop, biblioteka i muzej.
U narednom periodu treba uložiti sredstva u osavremenjavanje, poboljšanje uslova rada ovih institucija, kao i uređenje, kako samih objekata, tako i okolnih slobodnih pripadajućih površina.
Javna uprava, administracija i društvene organizacije zadržavaju postojeće lokacije u centralnoj zoni naselja. Ne predviđa se povećanje površina za ovu namenu.
Površina namenjena verskim objektima ostaje ista.
Generalni plan Bele Crkve u oblasti prostornog razmeštaja privrednih aktivnosti utvrđuje sledeće zahteve:
· obezbeđivanje prostornih uslova za razvoj delatnosti sa velikim prostornim zahtevima (industrija, skladišta, veliki kapaciteti za proizvodnju i primarnu preradu u oblasti poljoprivrede);
· obezbeđenje prostornih uslova za razvoj delatnosti sa specifičnim prostornim zahtevima (zagađivači);
· obezbeđenje prostornih uslova za razvoj kapaciteta male privrede;
· obezbeđenje prostornih uslova za razvoj turizma;
· obezbeđenje prostornih uslova za razvoj mreže kapaciteta namenjenih snabdevanju i uslugama;
· obezbeđenje prostornih uslova za realizaciju stanovanja u kombinaciji sa kapacitetima rada.
Principi i pravila organizacije buduće prostorne strukture privrednih aktivnosti u naselju su:
· izgradnja i funkcionisanje privrednih kapaciteta mora se odvijati uz strogo poštovanje mera zaštite životne sredine utvrđenih zakonom i ovim Generalnim planom;
· kapacitete sa velikim prostornim zahtevima i posebnim saobraćajnim zahtevima graditi u okviru planiranih radnih zona;
· kapacitete sa specifičnim zahtevima graditi na lokacijama koje obezbeđuju uslove za minimiziranje negativnih uticaja ovih kapaciteta na životnu sredinu;
· kapacitete proizvodno orijentisane male privrede graditi, po pravilu, u okviru planiranih radnih zona. Izuzetno, u slučajevima kada prostorne mogućnosti parcele to dozvoljavaju, kada tehnološki proces proizvodnje i prateće aktivnosti ne ugrožavaju životnu sredinu, te nisu u suprotnosti sa planiranom preovlađujućom namenom zone, ovi kapaciteti mogu se graditi unutar naseljskog tkiva;
· kapacitete namenjene razvoju turizma graditi u za to planiranim zonama;;
· mrežu kapaciteta namenjenih snabdevanju i uslugama razvijati u skladu sa kriterijumom učestalosti njihovog korišćenja - kapacitete za zadovoljavanje svakodnevnih potreba stanovništva razvijati u skladu sa prostornom distribucijom stanovništva, kapacitete namenjene povremenom ili izuzetnom korišćenju razvijati u centralnoj gradskoj zoni i u zonama najveće koncentracije stanovnika i posetilaca;
· realizaciju stanovanja u kombinaciji sa kapacitetima rada obezbediti na većim parcelama, uz poštovanje uslova propisanih ovim Generalnim planom.
Prostorni razvoj radnih zona usmeren je na dva lokaliteta - u severozapadnu radnu zonu i južnu zonu. Osim ovih lokaliteta, zadržaće se u gradu neke od postojećih, pojedinačnih lokacija industrijskih kompleksa koje se nalaze u naseljskom tkivu. Površine za nove industrijske pogone, skladišta i magacine su predviđene u severozapadnoj i južnoj radnoj zoni, gde ima dovoljno prostora za sve iskazane potrebe.
Radne zone zauzimaju površinu od 59,35 ha, što u odnosu na ukupnu površinu naselja čini oko 9,71 %. Nove površine se u najvećem delu nalaze u zapadnoj radnoj zoni, gde ima dovoljno slobodnih, neizgrađenih površina i gde je planirana izgradnja saobraćajne infrastrukture(parking za teretna vozila, obilaznica).
Izgradnja kapaciteta male privrede sa nekim karakteristikama industrijske proizvodnje biće usmeravane u radne zone naselja, što će se obavezno rešavati izradom regulacionih planova blokova i urbanističkih projekata za pojedine lokacije.
Kapaciteti uslužnog zanatstva se mogu otvarati u objektima stanovanja na celom području naselja. Ograničavajući faktor u smislu lokacije zanatskih kapaciteta je za zanate koji zagađuju okolinu, te se njihovo lociranje ne dozvoljava u zoni centra, u blizini školskih i zdravstvenih objekata ili u gusto naseljenim blokovima. Ukoliko se nađe interes moguće je formirati zanatski centar sa uslužnim zanatima i zanatima koji ni na koji način ne utiču negativno na životnu sredinu.
Kapaciteti za svakodnevno snabdevanje pratiće prostornu distribuciju stanovništva. Kapaciteti za povremeno i izuzetno snabdevanje biće locirani u zoni centra.
Kapaciteti ugostiteljstva za pružanje usluga smeštaja, ishrane i pića biće locirani u zonama koncentracije stanovništva i posetilaca, pre svega u kompleksu belocrkvanskih jezera, ali i u centralnoj zoni naselja.
Polazne osnove koncepcije razvoja fizičke kulture Bele Crkve su:
· planirani broj stanovnika
· nedostak sportsko-rekreacionih površina.
Uzimajući u obzir plan razvoja fizičke kulture na području Republike Srbije, a imajući u vidu valorizacijom utvrđenu nedovoljnu sportsku aktivnost stanovništva naselja Bela Crkva, potrebno je animirati decu školskog uzrasta, radne ljude i građane kroz raznovrsne programe sportsko-rekreativnih aktivnosti, ali i kroz sistematsko vežbanje i takmičenje.
Na osnovu valorizacije postojećeg stanja za potrebe fizičke kulture naselja Bela Crkva, kao i demografske projekcije za period do 2023. godine, utvrđene su potrebne minimalne i optimalne površine.
|
Naselje |
Planirani broj stanovnika do 2023. god |
Potrebna minimalna površina u m2 |
Potrebna optimalna površina u m2 |
|
Bela Crkva |
13 000 |
45 500 |
71 500 |
U narednom planskom periodu do 2023. godine potrebno je obezbediti ukupnu minimalnu površinu od 45 500 m2 i optimalnu 71 500 m2 na prostoru naselja Bela Crkva namenjenu za sportsko-rekreativne aktivnosti, čime bi se zadovoljile potrebe stanovnika naselja.
U tom pogledu neophodno je pristupiti uređenju prostora odnosno uređenju sportsko-rekreativnih površina. To se odnosi pre svega na uređenje sportsko-rekreativnih površina kompleksa belocrkvanskih jezera, kao i izgradnje višenamenske sportske hale. Na površinama oko jezera treba da dominiraju slobodne zelene površine sa dečijim igralištima, uređene plaže sa komunalnom opremom.
Posebna prostorna celina namenjena sportsko-rekreativnim aktivnostima je površina fudbalskog stadiona. Na ovoj lokaciji će biti izgrađena višenamenska sporska hala, sa otvorenim terenima i pratećim sadržajima (parkinzi, zelene površine).
U okviru samog naseljskog tkiva izgrađeno je nekoliko manjih sportskih terena. Planira se rezervacija novih površina za sport i rekreaciju u okviru samog naselja. Uređenjem priobalja belocrkvanskih jezera, koja dosežu do samog naseljskog tkiva, moguće je na zelenim površinama organizovati razne sportske terene, kao i sportove na vodi i uz vodu. Na ovom potezu će se urediti auto-kamp, smeštajni kapaciteti, kao i prateći sadržaji.
U narednom planskom periodu će se organizovati i urediti nova sportsko-rekreativna površina, namenjena izgradnji višenamenske sportske hale koju će koristiti stanovnici Bele Crkve.
Osim ovih površina, sportske terene i sale treba da imaju sve škole u naselju.
Komunalne funkcije, odnosno zone i objekti u Beloj Crkvi čine ulice, javne zelene površine, zaštitno zelenilo, groblje, kompleks trafo stanice, uređaj za prečišćavanje otpadnih voda, zelena pijaca i stočna pijaca. Deponija komunalnog otpada je van granice obuhvata plana, odnosno u KO Crvena Crkva. Stočno groblje će se nalaziti uz komunalnu deponiju u KO Crvena Crkva.
Uređaj za prečišćavanje otpadnih voda
Lokacija uređaja za prečišćavanje otpadnih voda predviđena je južno od naselja, van granice građevinskog rejona.
Izvorište vode za piće naseljskog vodovoda
Postojeća lokacija izvorišta vode za piće se zadržava i ostaje u naselju Straža, na teritoriji opštine Vršac.
Pijaca (zelena) nalazi se u centralnom delu naselja za svakodnevne potrebe.
Stočna pijaca i veterinarska stanica
Stočna pijaca se planira u južnom delu naselja, površine 2.10 ha, okružene zaštitnim zelenilom. Veterinarska stanica se zadržava na postojećoj lokaciji.
Planom se predviđa zadržavanje postojeće površine groblja, u istočnom delu naselja.
Deponija komunalnog i netoksičnog industrijskog otpada i stočno groblje
Planom je predložena lokacija za deponiju zapadno od naselja, na mestu bivših iskopa ciglane. Uređenje nove lokacije za deponiju bi bilo sprovedeno na osnovu važećeg Pravilnika i podrazumeva izradu kompletne urbanističke i tehničko-tehnološke dokumentacije.
Stočno groblje se nalazi u KO Crvena Crkva, uz deponiju komunalnog otpada. Opremljenost ove lokacije treba uskladiti sa važećim propisima iz ove oblasti.
Kompleks trafostanice nalazi se u severozapadnom delu naselja, okružen zaštitnim zelenilom.
Merno-regulaciona stanica gasovoda
Lokacija glavne merno-regulacione stanice je planirana u istočnom delu naselja.
Razvoj saobraćajne infrastrukture u Beloj Crkvi je direktno funkcionalno zavistan od ukupnog društveno-ekonomskog razvoja ovog prostora i ukupnog razvoja našeg društva. Imajući u vidu da je opština Bela Crkva nerazvijena i da spada u grupu Opština u Vojvodini čiji ukupni razvoj zavisi od pomoći šire društvene zajednice, naročito u domenu izgradnje strateških objekata, izgradnja obilaznice - magistralni put će biti u skladu sa definisanim ciljevima ostvarenja strategije saobraćajne politike na nivou Pokrajine.
Ocena o razvoju saobraćaja na ovom prostoru bila bi da će drumski saobraćaj biti osnovni vid saobraćaja pri izvršenju transporta uz moguću logističku podršku ostalih vidova saobraćaja (železnica i vodni saobraćaj) koji su prostorno prisutni, ali sada nisu u lancu izvršenja transportnih potreba ovog prostora.
Koncept saobraćaja u okviru urbanog prostora Bele Crkve biće zasnovan na intenciji da sva unutar naseljska kretanja budu zasnovana na što većoj afirmaciji nemotornih kretanja (pešački i biciklistički saobraćaj) i to tako što ćemo tim populacijama učesnika u saobraćaju omogućiti što bolje uslove za njihova kretanja kroz izgradnju novih kapaciteta.
Za ovu koncepciju unutar naseljskog saobraćaja postoje zadovoljavajući uslovi (blaga klima i povoljni geomorfološki uslovi), međutim zbog značajne prostorne razuđenosti terena izvesni obim i kretanja bi se obavljali i individualnim i javnim prevozom.
Da bi se programska strategija u budućnosti i ostvarila moraju se stvoriti preduslovi za realizaciju, tj. moramo stvoriti prostorne i kapacitativne uslove za to izvršenje kroz prilagođavanje mreža za ta kretanja kroz izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju istih, kako bi u budućnosti zadovoljili sve perspektivne zahteve za ovim oblicima kretanja na visokom nivou saobraćajne usluge i konfora kretanja, kao i kroz povećanje njihove bezbednosti kretanja.
Eliminacija tranzita van urbanog prostora Bele Crkve će u značajnoj meri uticati na stabilizaciju unutrašnjih saobraćajnih tokova kroz poboljšanje bezbednosti odvijanja saobraćaja i poboljšanje uslova urbanog življenja.
Eliminacijom tranzita doći će do promene odvijanja saobraćaja na saobraćajnoj matrici naselja i novih preusmeravanja inter naseljskih tokova.
Ovim prostorno planskim dokumentom će se ustanoviti nova saobraćajna matrica naselja, kao i nova hijerahija naseljskih ulica koja će optimalno zadovoljavati sve perspektivne zahteve za kretanjima na nivou naselja, uz zadovoljenje svih zahteva za bezbedno odvijanje saobraćaja.
Stepen izgrađenosti budućih saobraćajnih kapaciteta na nivou naselja u Beloj Crkvi bi trebao da prati perspektivni trend stepena motorizacije, mobilnosti kao i distribuciju zahteva za kretanjima kako bi se ostvarili optimalni uslovi za sva unutar naseljska kretanja.
Ukupni razvoj saobraćaja na ovom prostoru treba da prati i odgovarajuća izgrađenost kapaciteta stacionarnog saobraćaja, naročito kod novih sadržaja masovnog okupljanja (sportska hala i dr.) kako ove manifestacije ne bi ugrozile odvijanje dinamičkog saobraćaja.
Budući razvoj saobraćaja u Beloj Crkvi zahteva uspostavljanje i gradnju odgovarajućih kapaciteta opsluživanja gorivom, kao i servisa za opravku kako bi se ostvario željeni nivo tehničke ispravnosti.
Dugi niz godina tokom prošlog veka na ovom prostoru železnica je obavljala putničko robnu otpremu.
Poslednjih decenija prošlog veka, ekspanzijom drumskog saobraćaja železnica doživljava opadajući trend u ukupnom transportu, što je rezultovalo i pojave obustavljanja pojednih oblika saobraćaja. Razlozi ovoj pojavi mogu se smatrati smanjenje distance transporta roba, tako da se javlja neekonomičnost prevoza ovim vidom saobraćaja, na kratke distance zbog pretovara i manipulativnih radnji.
Prostorni plan Republike Srbije je inicirao šire prostorno rešenje ovog vida saobraćaja u ukupnom razvoju saobraćajnog sistema i to tako što se na ovom prostoru zadržava trasa postojeće pruge, s tim da se planira njena rekonstrukcija i modernizacija u tehničko-tehnološkom smislu, kao i uključivanje svih izvora masovnih roba u sistem jugoslovenskih pruga u okviru koncepcije železničkog i drumskog saobraćaja.
Mora se sačiniti optimalan plan broja prelaza pruge u nivou, kao i mikrolokacija denivelisanog ukrštanja.
GP Bele Crkve planira da postojeća železnička stanica ostane na postojećoj lokaciji, da se rekonstruiše i modernizuje, da obezbedi uslove za putničko robnu otpremu na visokom nivou usluge. Železnička stanica svojim tehnološkim rešenjem treba da obezbedi komplementarnost i integralnost sa drumskim saobraćajem, jer postoje odlične prostorne mogućnosti.
Ekscentričan programski položaj Bele Crkve u odnosu na ustanovljenu saobraćajnu matricu kategorisanih puteva, uslovilo je uspostavljanje novog perspektivnog rešenja spoljnjeg saobraćaja, u odnosu na očekivani razvoj puteva u okruženju i uspostavljanje novog saobraćajnog rešenja bez tranzita u okviru urbanog prostora. U okviru saobraćajnog rešenja postoje dva osnovna vida i to:
1. Spoljni saobraćaj
2. Unutrašnji saobraćaj
Osnovnu spoljnu vezu sa okruženjem u budućnosti u domenu drumskog saobraćaja Bela Crkva će ostvarivati preko novog putnog kapaciteta obilaznica - magistralni put Uljma - Bela Crkva - SR Rumunija, koja ima severno pružanje u odnosu na naselje (na udaljenju od 400 m od naselja). Veza Bele Crkve sa ovim kapacitetom će se ostvarivati preko radijalnih pravaca regionalnih lokalnih puteva ka Kovinu, Kruščici.
Iz urbanog prostora postoji radijalno pružanje osnovnog putnog pravca Regionalnog puta Bela Crkva - Kovin. Ovaj osnovni putni pravac omogućuje subregionalno povezivanje, kao i veze sa ostalim regionima preko mosta na Dunavu kod Kovina i preko Beograda.
Veza sa okruženjem će se ostvarivati preko radijalnog sistema lokalnih puteva - ka Kusiću
- ka Kruščici
- ka Crvenoj Crkvi.
Ovi saobraćajni kapaciteti će svojom izgrađenošću zadovoljavati i perspektivne obime zahteva za ostvarivanjem tih spoljnih veza.
Nova prostorna organizacija spoljnjeg saobraćaja u Beloj Crkvi uslovila je i novu prostornu organizaciju atarskih puteva i to tako da se optimizira broj prelaza preko pruge i kanala, ali da se postigne osnovna racionalnost tokom eksploatacije i ekonomičnost transporta roba iz sirovinskog zaleđa, kao i optimalno povezanost sa naseljskim sadržajima u ataru (deponija komunalnog otpada, i dr).
Saobraćajna mreža unutar urbanog prostora u Beloj Crkvi je u obliku modifikovanog ortogonalnog sistema koji je maksimalno prilagođen geomorfološkim uslovima. Postojeća saobraćajna matrica je na zavidnom nivou izgrađenosti kolovoza (sa ne baš odgovarajućim širinama kolovoza), ali i to zadovoljava iskazane zahteve za kretanjima, zbog male mobilnosti kretanja. Stepen izgrađenosti ulica u odnosu na obime i strukturu saobraćaja je neodgovarajući, pa se iz tih razloga mora pristupiti utvrđivanju hijerarhijskog nivoa ulica, kako bi se formirao zatvoren sistem ulica, zadovoljavajuće nosivosti i dimenzija, kako bi se omogućilo lako kretanje svih struktura vozila. Formiranje ovog sistema naseljskih saobraćajnica je moguće uz dogradnju i rekonstrukciju pojedinih ulica.
U okviru Bele Crkve ustanovljavaju se sledeći hijerarhijski nivoi ulica:
· glavna naseljska saobraćajnica;
· sabirne ulice;
· pristupne ulice.
Glavna naseljska saobraćajnica je najviši hijerahijski nivo saobraćajnice u okviru urbanog prostora Bele Crkve, i ona će kumulisati, distribuirati i usmeravati sav internaseljski saobraćaj ka željenim odredištima, unutar naselja i ka okruženju. Glavna naseljska saobraćajnica će svojom izgrađenošću i opremljenošću ponuditi najviši nivo saobraćajne usluge i komfora svim učesnicima u saobraćaju.
Duž glavne naseljske saobraćajnice biće izgrađena (izvan kolovoza) biciklistička staza (prema dispoziciji na crtežu), kako bi se ovoj populaciji učesnika u saobraćaju pružio visok nivo komfora i bezbednosti kretanja, naročito ako znamo da su deca najbrojniji učesnici u ovim saobraćajnim tokovima.
U okviru koridora glavne naseljske saobraćajnice egzistiraće kapaciteti pešačkog, biciklističkog i stacionarnog saobraćaja, a koji će se urediti nižim oblicima planiranja. Trasa glavne naseljske saobraćajnice se oslanja na obilaznicu, magistralni put i sistem lokalnih puteva i sa njima čini sistem vođenja izvorno-ciljnog saobraćaja ka opštinskom centru ili ka subregionima.
Sabirne ulice u okviru urbanog prostora Bele Crkve su saobraćajni kapaciteti koji omogućuju, eventualno, alternativno vođenje saobraćaja usled akcidenata duž glavne naseljske saobraćajnice, s tim da ovi kapaciteti svojim prostornim pružanjem i dimenzijama kao i izgrađenosti omogućuju vođenje ovih saobraćajnih tokova kao i internih teretnih naseljskih tokova u okviru urbanog prostora a između pojedinih sadržaja.
Ove ulice će po svojim elementima i karakteristikama izgrađenosti biti osposobljene za omogućavanje prostornih veza sa sirovinskim zaleđem atarom, kao i svim naseljskim privrednim sadržajima, s tim, da planirani obim ovih kretanja neće narušiti nivo urbanog življenja i bezbednosti kretanja pojedinih populacija učesnika u saobraćaju.
Pristupne ulice u okviru urbanog prostora Bele Crkve će svojom izgrađenošću omogućiti dostupnost do svih objekata i sadržaja u okviru naselja i bliskog okruženja. Pristupne ulice biće formirane u okviru koridora manjih dimenzija, a mogu imati zasebne pešačke staze ili polinomnu funkciju kolsko-pešačkih staza, ako mobilnost kretanja to dozvoljava.
Pristupne ulice biće dimenzionisane prema očekivanom obimu saobraćaja (dvosmerne, jednosmerne), radi što ekonomičnijeg ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu.
Pristupne ulice se planiraju i do svih novih sadržaja (uređaj za prečišćavanje, smetište i sl.).
Velika prostorna razuđenost naselja, tradicija korišćenja i relativno pogodni geomorfološki uslovi u Beloj Crkvi, u mnogome doprinose afirmaciji biciklističkog saobraćaja, pri savlađivanju unutar naseljskih distanci i to pri svakodnevnom obavljanju poslova. U okviru ove populacije učesnika u saobraćaju značajno učešće imaju i deca pri svakodnevnom obavljanju poslova.
U dosadašnjem periodu u okviru urbanog prostora Bele Crkve ovi učesnici u saobraćaju nisu imali adekvatan tretman za bezbedna kretanja, pa su se kretali po površinama za dinamički ili pešački saobraćaj. Analize ovih kretanja na nivou naselja, kao i želja da se obim ovih kretanja poveća inicirali su novi koncept ovog vida saobraćaja na nivou naselja i to tako što su ustanovljene trajektorije kretanja biciklista duž glavne naseljske saobraćajnice i to kroz celo naselje, s tim što se u najužim profilima ulica planira jednovremeno prostorno uređenje pešačkih i biciklističkih tokova po stazama koje su samo nivelacijski razdvojene.
Izgradnjom novih kapaciteta namenjenih biciklističkom saobraćaju (etapno ili kontinuirano) stimulisaćemo nemotorna kretanja uz obezbeđenje višeg nivoa bezbednosti ovih učesnika u saobraćaju, a što nije i beznačajno ako znamo da ovo prevozno sredstvo najviše koriste deca.
Planirana je izgradnja biciklističke staze do jezera, kao i do susednog mesta Vračev Gaj, jer blizina utiče da se biciklom najčešće savladava ova distanca.
Pešačko komuniciranje je bilo i biće osnovni oblik kretanja kod savlađivanja unutar naseljskih distanci u Beloj Crkvi. Pešačko komuniciranje u Beloj Crkvi ima dugu tradiciju i zato već dugi niz godina postoji ustanovljen zatvoreni sistem pešačkih staza (sa jedne ili obe strane ulica) različite izgrađenosti (beton).
U okviru naselja će se ustanoviti i režimska pešačka zona kao segment glavne naseljske saobraćajnice ulica 1 Oktobra (a između ulica Žarka Zrenjanina i Proleterske ulice). Pod režimskom pešačkom zonom se podrazumeva da se taj deo glavne naseljske ulice svakodnevno namenjuje pešacima u vremenskom periodu od 16- 22 časa. Režim korišćenja ove zone biće definisan odlukom nadležnog opštinskog organa.
Pošto se Generalnim planom naselja Bele Crkve planira povezivanje izgrađenih prostora, novi sistem pešačkih staza se mora dograditi - multiplicirati sa novim stazama duž naseljskih saobraćajnica makar sa jedne strane ulice, kao i sa novom pešačkom stazom do groblja i radne zone. U ostalim delovima naselja pešačke staze će se graditi duž sabirnih ulica, kako bi pešacima u okviru uličnih koridora pružili bezbednost i prijatan ugođaj za kretanja unutar naselja. U okviru ovog Plana je uspostavljanje sistema pešačkih staza do jezera i unutar prostora oko jezera.
Koncept javnog prevoza u budućnosti u Beloj Crkvi biće rešen na principu optimalnog zadovoljenja svih zahteva za javnim prevozom u lokalnom, međunaseljskom ili međugradskom saobraćaju i to na visokom nivou komfora i prevozne usluge.
Postojeći instalisani kapaciteti u okviru ovog vida saobraćaja (autobuska stanica) po svojoj izgrađenosti zadovljava zahteve putnika i savremenu organizaciju prevoza, mada ima ekscentričan položaj u odnosu na centralnu zonu naselja i ne prate je odgovarajući saobraćajni kapaciteti (taksi stanica, parkinzi i sl.), a koji bi pružili zadovoljavajući nivo usluge budućim putnicima, pri svim vremenskim uslovima.
Mikrolokacije autobuskih stajališta duž glavne naseljske saobraćajnice će ostati na postojećim lokacijama, s tim da će one obavljati funkciju prolaznih terminala. Autobuska stajališta se moraju izgraditi i opremiti prema važećim standardima.
Izvršena saobraćajna istraživanja su pokazala da će frekvencija tranzitnih autobusa svojim ponuđenim kapacitetima i u budućnosti u potpunosti zadovoljiti zahteve za putovanjima svih žitelja, na visokom nivou konfora kao i pri prevozu svakodnevnih migranata.
Od saobraćajnih objekata i terminala u okviru Generalnog plana Bele Crkve utvrdiće se potencijalna lokacija terminala za snabdevanje vozila gorivom duž glavne naseljske saobraćajnice, na izlazu iz Bele Crkve, ali tako da lokacija opslužuje i korisnike iz naselja i tranzita, zadovoljava sve uslove bezbednosti i održivog stanja životne sredine i funkcionalne i protivpožarne uslove.
Radi očuvanja tehničke ispravnosti vozila na ovom prostoru u okviru naselja i okruženja potrebni su servisi za održavanje vozila i to opšte ili specijalističke opremljenosti. Ovim planom se podržavaju sve inicijative za izgradnjom ovih objekata, s tim što se sugeriše da se u okviru građevinskog rejona grade mahom zanatski objekti, a u okviru radne zone objekti većeg kapaciteta sa većim spektrom radnji, ali i za jedne i druge važi da moraju da zadovolje bezbednosne, funkcionalne i ekološke uslove i da ta svaka lokacija mora biti prostorno-tehnološki razrađena.
Stacionarni saobraćaj se javlja kao neželjena propratna pojava odvijanja dinamičkog saobraćaja na nekom prostoru. Zahtevi za stacioniranjem u Beloj Crkvi se javljaju u zahtevima za obezbeđenjem prostora parkinga za bicikle, za putnička i teretna vozila.
Analize su pokazale da u zoni centralnih funkcija egzistiraju centri atrakcije biciklista (režimska pešačka zona, opština, škole, pošta, trgovine) i da treba ustanoviti prostore za stacioniranje bicikla, kako bi se sprečilo stohastičko ostavljanje bicikla duž ulice, uz fasade ili uz ulično zelenilo, čime se znatno narušava vizuelno estetski izgled centra.
Koncept stacionarnog saobraćaja, u Beloj Crkvi, u domenu stacioniranja putničkih vozila zasnovan je na principu da sva dugotrajna parkiranja budu unutar parcela (u zatvorenim prostorima - garažama ili otvorenim prostorima), i na uređenim unutar blokovskim prostorima (otvorenim i zatvorenim prostorim-garažama). Sva kratkotrajna parkiranja će se obavljati u okviru predbašta, u okviru javnih prostora ili na uređenim parking prostorima, gde prostorne mogućnosti to dozvoljavaju (ivična paralelna, kosa ili upravna parkiranja) Mikrolokacije, kao i obime izgrađenosti ovih prostora utvrdiće niži oblici planova.
Potrebe za izgradnjom javnih parking garaža ne postoje.
Analize su pokazale i narastajući obim zahteva za stacioniranjem teretnih vozila i njihovu prisutnost na saobraćajnoj mreži u okviru urbanog prostora Bele Crkve. Generalnim planom je predviđen prostor za parking za teretna vozila u okviru radne zone, jer tu postoji prostor koji ima infrastrukturne mogućnosti da se taj prostor može privesti novoj nameni.