Kultura
Centar za kulturu "Bela Crkva"
Osnovan je 1979. godine. Preko svojih institucija bavi se na profesionalan nacin kulturnim delatnostima kao što je informisanje, prikazivanje filmskih projekcija, održavanje izložbi, pozorišnih predstava, književnih veceri i slicno.
Radio Bela Crkva
Prvi put se oglasio 1996. godine. Radio Bela Crkva emituje osamnaestocasovni program na srpskom jeziku i jezicima nacionalnih manjina Ceha, Madara, Rumuna i Roma.
Nedeljni list "Nera"
Osnovan je od strane skupštine Opštine Bela Crkva, u izdanju javnog informativnog preduzeca BC Info, izlazi od kraja decembra 2002. godine. Prvi broj lista "Nera" izašao je 15. jula 1867. godine, a prvi broj obnovljenog lista "Nera" izašao je 1991. godine.
BC info
Javno informativno preduzece, osnovano je odlukom skupštine opštine 9. aprila 2001. godine. Trenutno emituje 18. sati radio programa na srpskom jeziku i jezicima nacionalnih manjina (ceški i romski)
Bioskop "Zvezda"
Jedini je bioskop na teritoriji opštine. U njemu se prikazuju projekcije aktuelnih filmskih ostvarenja. Bioskop poseduje i baštu, u kojoj se prikazuju projekcije u vreme letnjih meseci.
Muzej
Muzej je osnovan 1877. godine, kao gradski do 1941. godine, od strane grupe gradana ( Nemaca i Madara ) Bele Crkve u zgradi Magistrata, sa odredenim istorijskim predmetima ( numizmatickim i arheološkim ) i bio je prvo novoosnovani u Vojvodini. Muzej je osnovao i njime rukovodio Feliks Milleker - ucitelj. Osnivac obnovljenog muzeja bio je profesor književnosti u Gimnaziji - Svetolik Subotic, a radio je u muzeju kao amater do 1977. godine.
Istorijski arhiv
Istorijski arhiv otpoceo je sa radom u Beloj Crkvi 26.11.1956.godine kao ustanova regionalnog i opste drustvenog znacaja. Sediste arhiva je:
Bela Crkva
ulica 1. Oktobra 40,
tel/faks 013/851-283,
e-mail: iarhivbc@hemo.net
Narodna biblioteka
Narodna biblioteka radi kao samostalna ustanova od 1995. godine, opšteg je karaktera sa fondom od 24.500 knjiga i posebnim legatom od 5.000 knjiga porodice poznatog Belocrkvanina, pozorišnog reditelja, esteticara i pesnika Jovana Putnika. Snabdeva knjigama citaoce u svim naseljenim mestima.
Kulturno - umetnicko društvo " Banacanka"
Kulturno - umetnicko društvo "Banacanka" je jedino amatersko kulturno-umetnicko društvo koje radi u Beloj Crkvi. U naseljima opštine postoje kulturno-amaterska društva.
Amatersko pozorište "Žarko Vasiljevic"
Amatersko pozorište prikazuje predstave domacih i stranih autora. U toku svoje istorije imalo je više uspešnih perioda. Mladi zainteresovani za ovu vrstu umetnosti, prve glumacke korake sticu u ovom pozorištu ili u dramskoj sekciji Gimnazije, koju vec godinama vodi profesorica Ruskog jezika i Valentina Kasteljanov.
Belocrkvanski karneval
Bela crkva je narocito izmedu dva svetska rata važila za grad cveca, dobrog vina i nadaleko cuvenih karnevala, organizovanih svake godine u februaru ili martu, u vreme pokladnih svecanosti "fašanki" (fasching).
Prvi pisani pomen o karnevalima u Beloj Crkvi vezuje se za 1852. godinu. Iz maja meseca 1897. godine postoji podatak o nekakvom "Karnevalu cveca". Tek 1910. godine osniva se "Prvo belocrkvansko karnevalsko društvo". Za predsednika društva izabran je Ferdinand Rudolf. Prvi dobro organizovani karneval u Beloj Crkvi je bio 26, 27, i 28 februara 1911. godine, sve do 1914. godine. Ova manifestacija je imala uz verski i privredno - turisticki znacaj za grad Belu crkvu i okolinu.
Pre rata, kažu, posle Kana i Monte Karla, belocrkvanski karneval je bio najcuveniji u Evropi. Ova velika manifstacija se održava i danas i privlaci veliki broj domacih i stranih turista uz bogat kulturno zabavni program prožet nizom sportskih manifestacija.
U vremenu od tridesetih do šezdesetih godina devetnaestog veka, belocrkvanski Srbi, zanatlije i trgovci - obezbedili su kapital za prvu srpsku citaonicu. Krajem 1896. godine srpska citaonica se seli u kucu Jevrejima Morica Englera. Krajem 1906. godine, Ljubiša Micin je osnovao prvi srpski list "Belocrkvanski glasnik", i postao podpredsednik citaonice.
U vremenu nemacke okupacije, 1941. do 1944. godine, kulturni život u gradu sprovodio se po naredenju okupacionih vlasti, pa su privilegovana nemacka društva nastavila rad. Prestankom nemacke okupacije osnovana je Gradska citaonica.
Ukupna kolicina arhivske gradje koja se cuva u Arhivu iznosi 2656 metara duznih, dok se na terenu nalazi oko 18000 metara duznih gradje. Arhiv ima i svoju biblioteku, koja ima blizu 4000 biblioteckih jedinica. Zgrada Arhiva sagradjena je 1862 godine ii ma povrsinu od 905 metara kvadratnih, a prema resenju Opstinskog suda u B. Crkvi Dn.br. 337/91 uziva vrednost spomenik kulture.
Arhivska gradja smestena je u 17 opremljenih i uredjenih depoa, cija povrsina iznosi 650 metara kvadratnih, a pojedini fondovi od izuzetnog znacaja nalaze se u postupku digitalizacije
Od 1954. godine muzej je premešten na sadašnju lokaciju i dobija naziv Narodni. Zgrada je pod zaštitom države kao spomenik kulture od 1989. godine, kao jedna od najstarijih zgrada u centru Bele Crkve jer je zidana pocetkom devetnaestog veka. Muzej je kompleksnog karaktera i ima više postavki (arheološka - 500), (istorijska - 532), (etnološka - 300), (umetnicka - 80), (prirodnjacka - 10), (numizmaticka - 467 komada) .
Delatnost ustanove je zastita, obrada i sredjivanje arhivske gradje, kako u arhivu tako i u registraturama, u opstinama B. Crkva, Vrsac i Plandiste, a u skladu sa resenjem o svojoj teritorijalnoj organozaciji i nadleznosti. Ustanova ima 9 zaposlenih radnika. Arhiv poseduje 603 arhivskih fondova, licnih i porodicnih fondova i zbirki sa granicnim godinama od 1743 - 2002 godine.
Gradski info list "BC fles"
Tronedeljni list sa najnovijim informacijama iz nase opstine.