Religija

Srpska pravoslavna Crkva

Crkva je podignuta 1751. godine i osvecena od strane protoprezvirteva palanackog Georgija i u tesnoj je vezi sa naseljavanjem Srba na ovim prostorima. Kako je broj srpskih porodica rastao na ovim prostorima, pojavila se potreba za vecom crkvom koja je izgradena 1780. godine. Nova crkva je osvecena od strane vršackog vladike Vikentija Popovica 19. decembra 1780. godine i posvecena je svetim apostolima Petru i Pavlu.
Bela Crkva sem u sem u svom imenu ima i bogomolje razlicitih veroispovesti i razlicitih naroda koji su ziveli ili jos uvek zive u nasem gradu.
Rimokatolicka Crkva

Prvi doseljeni Nemci podigli su 1718. godine na malim pronadenim ruševinama, malu crkvicu, koja je 1740. godine obnovljena. Godine 1793. doneta je odluka za gradnju nove crkve na mestu gde se i danas nalazi. Crkva je gradena od 1802. do 1805. godine. Radovi su završeni 1806. godine kada je crkva osveštana i posvecena sv. Ani. Crkva je dosta velika, sa tri oltara, a u njoj se nalazi nekoliko vrednih ikona, slika i fresaka.
Rumunska pravoslavna Crkva

Rumunska crkva "Sošestiju Svetog Duha" izgradena je 1871. godine na mestu nekadašnjeg cuvenog hotela  "Kod turske glave", po projektu gradskog inženjera Rudolfa Degena. Zbog malog broja vernika služenja u ovom hramu održavaju se neredovno.
Ruska pravoslavna Crkva

Zahvaljujuci donaciji kneza Dimitrija Šahovskog, 1930. godine, organizovano je prikupljanje dobrotvornih priloga za gradnju ruske crkve. Zidanje crkve završeno je  1931. godine, zahvaljujuci uspešno sakupljenim prilozima. Sama zgrada sagradena je u prepoznatljivom ruskom stilu, sa jednim centralinim i dva mala kubeta..
Na teritoriji opštine Bela Crkva zastupljene su Pravoslavna,katolicka i muslimanska  religija.U Beloj Crkvi postoje cetiri crkve: Srpska pravoslavna ,Ruska pravoslavna,Rumunska pravoslavna i jedna rimokatolicka.Džamije nema.Mesta za praktikovanje raligije su zgrade crkve mada se u sklopu katolicke crkve odnosno kuce katolickog velicasnog-popa organizuju casovi veronauke na koje mogu dolaziti svi bez obzira na godine,nacionalnu i versku pripadnost.Lideri religijoznih zajednica redovno se sastaju kao i redovno je dolazak katolickog odnosno pravoslavnog popa u ckvi onog drugog za božic i uskrs što gradi vezu izmedu religijoznih grupa i smanjuju se razlike uz reci popova na kraju mise-službe da je bog ipak samo jedan.
Što se tice religiozne pripadnosti najviše ima pravoslavca koji cine 92% od ukupnog broja stanovnika zatim katolici 7% i muslima 1%.
PRAVOSLAVCI 92%
KATOLICI 7%
MUSLIMANI 1%